Naprednjaci se nadaju da se malo ko seća njihovih manipulacija tokom prošlogodišnjih lokalnih izbora u Zaječaru, Kosjeriću, Mionici, Negotinu i Sečnju, pa nastavljaju sa marifetlucima uoči izbora koji će se održati 29. marta u deset mesta Srbije – Boru, Aranđelovcu, Smederevskoj Palanci, Kuli, Kladovu, Bajinoj Bašti, Knjaževcu, Lučanima, Majdanpeku i Sevojnu.
Međutim, građani to nisu zaboravili i traže od državnih organa da utvrde po kom osnovu i po čijim odlukama su trošili ogromne iznose javnog novca za promociju te stranke.
KORENI
U Kosjeriću, gradiću na zapadu Srbije koji je, tokom prošlogodišnje predizborne kampanje, bio pod opsadom vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i sumnjivih tipova iz drugih gradova Srbije, kako procenjuju u Udruženju građana „Koreni-Kosjerić, samo za asfaltiranje puteva u osam sela te opštine potrošeno je oko 15 miliona evra, a sve radi propagiranja te partije.
Kvalitet radova, obavljenih zapanjujućom brzinom, bio je takav da je asfalt, mesec dana posle izbora, počeo da puca i da se kruni, jer je asfaltiranje, ispostaviće se, bilo nestručno i bez odgovarajuće podloge.
„Kada smo videli koliki novac se rasipa na agitaciju SNS-a, morali smo da reagujemo“, kaže za Novi magazin diplomirani građevinski inženjer Stevo Pantović, potpredsednik udruženja „Koreni-Kosjerić“.
Kako živimo u vremenu u kome se, ističe, „ogromni iznosi javnog novca troše za građevinske radove, a vlast koristi građevinsku struku za razne kriminalne i koruptivne programe, udruženje je tražilo od nadležnih da provere zakonitost takvih radova i njihovo finansiranje, ali odgovora još uvek nema“.
Trostruka uloga Vučića u kampanji za lokalne izbore
Monitoring nastupa predsednika Srbije Aleksandra Vučića u lokalnim sredinama tokom kampanje za lokalne izbore zakazane za 29. mart pokazao je da on istovremeno nastupa kao šef države, lider vladajuće političke strukture i učesnik izborne kampanje, saopštio je Biro za društvena istraživanja (BIRODI). Analiza koja je obuhvatila 16 javnih nastupa predsednika u periodu od 20. februara do 14. marta u više gradova i opština širom Srbije, pokazala je da „predsednički govori u velikoj meri sadrže izbornu mobilizaciju, uključujući pozive građanima da podrže određene političke opcije i da učestvuju u kampanji“, navodi se u saopštenju.
BIRODI ukazuje da su dominantna tema nastupa predsednika Republike bila obećanja o infrastrukturnim projektima kao što su putevi, vodovodi, bolnice, škole, fabrike i investitori. Reč je o obećanjima odnosi se na projekte koji nisu u isključivoj nadležnosti lokalnih samouprava, već zahtevaju odluke Vlade Srbije ili finansiranje iz republičkog budžeta. Pored toga, ovakvi nastupi predsednika Srbije su oprečni sa prioritetnom preporukom ODIHR o jasnom razdvajanju države i političkih stranaka i nepristrasnosti javne uprave tokom izborne kampanje.
Takođe, analizirani nastupi predsednika Republike su u suprotnosti sa odredbama Ustava i zakona koji regulišu razdvajanje državne funkcije i izborne kampanje. BIRODI navodi da nalazi i ovog monitoringa pokazuju da su se izbori u Srbiji pretvorili u aklamacije o ličnoj vlasti Aleksandra Vučića, odnosno da na izborima faktički ne učestvuje Srpska napredna stranka kao formalni podnosilac liste.

JAVNA IMOVINA BEZ ZAŠTITE
„U Kosjeriću se, tokom predizborne kampanje za lokalne izbore prošle godine, preko noći pojavila silna mehanizacija. Bilo je više od trista jedinica mehanizacije raznih kompanija, a među njima Štrabag, Putevi Užice i Putevi Valjevo. To je izazivalo sumnje u regularnost procedura i upotrebu sredstava, jer u opštinskom budžetu za to nije bilo novca“, dodaje naš sagovornik.
Udruženje je, 19. maja prošle godine, zajedno sa GG „Ujedinjeni za Kosjerić“, uputilo zahtev predsedniku opštine u trećem mandatu i čelniku lokalnih naprednjaka Žarku Đokiću da objasni koji je organ te lokalne samouprave odlučio da se rekonstruišu putevi u selima: Mušići, Subjel, Ševrljuge, Makovište, Paramun, Skakavci, Rosići i Mionica; iz kojih izvora su finansirani i na koji način se plaćaju izvedeni radovi.
Ko je i na osnovu kog tendera, piše u dopisu, izradio tehničku dokumentaciju, pod kojim brojem i kada je izdato rešenje o odobrenju radova, sa kojim firmama su i, na osnovu kojih javih nabavki, sklopljeni ugovori, kao i to ko je obavljao tehnički nadzor radova.
Udruženje je predložilo održavanje vanredne sednice lokalne skupštine na kojoj bi se javnosti i odbornicima ponudili odgovori na tražena pitanja, ali predsednik opštine Đokić mesecima uporno odbija da javnosti položi račune o naprednjačkom predizbornom asfaltiranju seoskih puteva.
Zatražena je reakcija Državnog pravobranilaštva, odeljenja u Užicu, koje se oglasilo nenadležnim i udruženje uputilo da se obrati Opštinskom javnom pravobranilaštvu u Kosjeriću. Od tog Pravobranilaštva udruženje je tražilo „da zaštiti javnu imovinu i da hitno proveri elemente nezakonitog upravljanja javnom imovinom, u ovom slučaju javnim putevima, od strane Uprave opštine Kosjerić i drugih lica“.
Međutim, Pravobranilaštvo u Kosjeriću, ocenjuje Pantović, „nije bilo zainteresovano da zaštiti imovnu, a time ni budžet opštine i Srbije“.

TUŽILAŠTVO I POLICIJA
Kako su izostali odgovori, udruženje je, 25. septembra prošle godine, Opštinskom javnom tužiocu u Požegi, kao mesno nadležnom, podnelo krivičnu prijavu protiv Đokića i odgovornih u opštinskoj upravi „za zloupotrebu službenog položaja, nesavestan rad u službi i nenamensko trošenje budžetskih sredstava“.
U prijavi se navodi da su „oštetili budžet države za oko 1,6 milijardi dinara, odnosno oko 15 miliona evra“, tako što su, ističe se, „sprovodili niz nezakonitih radnji, tokom predizbornog perioda, pružajući podršku privatnim organizacijama – političkim strankama SNS-u i njihovim koalicionim partnerima, a na štetu, sa ugrožavanjem prava drugih učesnika izbora, pre svega protivkandidata GG „Ujedinjeni za Kosjerić“,

Ugovor o finansiranju između Opštinske uprave i Puteva Srbije potpisan je, kaže, „mnogo kasnije nego što su radovi počeli“, a potom ocenjuje da „nije moguće da veliki gubitaš finansira lokalne puteve u interesu SNS-a“.
Putevi Srbije, dodaje, „imaju gubitak od 250 miliona evra i kako će to preduzeće da pozajmi novac tamo nekoj opštini za lokalne puteve?“
„To je providna i naivna priča. To znači da je 15 miliona evra povučeno iz džepova građana Srbije ili iz kriminalnih struktura da bi se propagirala vladajuća SNS“, objašnjava naš sagovornik.
Tužilaštvo u Požegi je predmet prosledilo Višem javnom tužilaštvu u Kraljevu – Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije koje je, 12. februara ove godine obavestilo udruženje kako je, „25. oktobra prošle godine, podnelo zahtev Upravi kriminalističke policije (UKP) MUP-a Srbije za prikupljanje potrebnih obaveštenja, a nakon toga i više urgencija, ali da izveštaj o izvršenim proverama nije dobilo, zbog čega su provere još u toku“.
„Suština naše prijave je u tome da se otkrije kako se sredstva iz budžeta Kosjerića i Srbije, odnosno iz džepova svih građana, troše za propagandu SNS-a. Ogromna je zloupotreba svih državnih resursa, uključujući i sredstva budžeta i javnih preduzeća, od strane državne uprave i državnih funkcionera u izbornim kampanjama. Budžet Kosjerića je“, podseća Pantović, „oko četiri miliona evra, a utrošeno je oko 15 miliona evra, što znači da Kosjerić iz svog budžeta ne može da plati te radove ni tokom desetogodišnjih planova“.
NE/ODGOVORNOST
Odbornik „Ujedinjenih za Kosjerić“ Aleksandar Ralić ocenjuje za Novi magazin da je „narod željan infrastrukturnih projekata, koji će im olakšati život, ali koji će se sprovoditi u skladu sa zakonom“. Ističe da je održavanje puteva u Kosjeriću, odlukom Opštinskog veća, preneto na Puteve Srbije, te da to možda ne bi bilo sporno da je takva odluka usvojena godinu ili dve uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora.
„Cilj je bio da se glasači kupe u predizbornoj kampanji i da podrže SNS“, navodi Ralić.
Podseća na to da su odbornici GG „Ujedinjeni za Kosjerić“ u formi odborničkih pitanja, kao i pitanja sa skupštinske govornice, pokušavali da dobiju odgovore o sumnji da je za rekonstrukciju seoskih puteva u izbornoj kampanji utrošeno 15 miliona evra, kao i o drugim infrastrukturnim radovima, ali da predstavnici vlasti naprednjaka uporno odbijaju da govore o tome.
„Prošle godine, za Dan opštine – 7. marta, dodelili su opštinske nagrade ministarki građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandri Sofronijević, tada ministru kulture Nikoli Selakoviću, ministru za javna ulaganja Darku Glišiću i Putevima Srbije, koji su im obezbedili ta sredstva u izbornoj kampanji i time dokazali kako smatraju da je sve to normalno. S druge strane, nama, odbornicima opozicije, tokom svečane sednice na kojoj su dodelili nagrade, predsednica skupštine nije dozvolila da govorimo o svemu tome, pa smo napustili sednicu kada je to bilo na dnevnom redu“, kaže Ralić.
Odgovorni za trošenje javnog novca na takav način, ocenjuje, „neće biti sudski procesuirani dok je aktuelnog režima“, ali se nada da će „to uslediti nakon promene vlasti na republičkom nivou“.
Predsednik opštine Žarko Đokić odbio je da odgovori na naša pitanja. „Odgovorićemo kome treba da odgovorimo – Tužilaštvu u Kraljevu. Nikakav problem nije, a vi nastavite sa pljuvanjem i ostalim vašim zadacima koje imate“- bio je sve što je Đokić rekao.

Nedeljkov: Fantomske liste „ponornice“
Programski direktor Crte Raša Nedeljkov, govoreći za Novu o kampanji za lokalne izbore, ukazao da je ta organizacija koja posmatra izbore identifikovala najmanje 12 lažnih lista vladajuće stranke – kao i da se sumnja na četiri od četrdesetak koliko je objavljeno. Kako je objasnio, na tim listama nalaze ljudi koji su deo vladajuće stranke, ali da su se kandidovali na posebnim listama koje bi, kako je naveo, trebalo da odražavaju ideju studentskih ili opozicionih lista. Sajt Mašina pitao ga je za konkretne informacije o kojim listama se radi i ko su sporni ljudi sa tih listi. Neke od tih listi su Crti poznate od ranije, potvrdio je on.
„Kao reke ponornice, na površinu izbiju samo za izbore, u međuvremenu nemaju nikakvih aktivnosti, a često se dešava i da uzmu manje glasova nego što su skupili potpisa za kandidaturu. Obično je i proces skupljanja potpisa za te liste nevidljiv – nemaju štandove, ne objavljuju pozive građanima da ih podrže potpisom, što izaziva sumnju da neko drugi obavlja taj posao za njih“, kazao je Nedeljkov i dodao da se na nekima od njih pojavljuju ljudi za koje se na lokalu „zna da su doskora bili ili i dalje jesu povezani s nekom drugom, najčešće vladajućom strankom.“
Ima i navodnih manjinskih listi nacionalnih manjina, na kojima nema pripadnika tih manjina, kao što ih nema ni u sredinama u kojima se kandiduju.
Na koncu, neke od tih listi i nazivom, koji previše asocira na neku autentičnu listu, pokušavaju da dovedu birače u zabunu, upozorava Raša Nedeljkov. Na pitanje da li će nazivi koji podsećaju na druge liste dovesti do zabune među biračima i koliko uopšte one mogu biti uspešne, odnosno koliko glasova mogu odvući, Nedeljkov navodi da je biračima generalno otežano da donesu informisanu odluku.
„Mi smo posmatrači, ne možemo da se bavimo prognoziranjem izbornih rezultata. Da taj vid izbornog inženjeringa nema nikakvog efekta, i to štetnog po integritet izbora, ne bismo ga već godinama beležili iz izbornog ciklusa u ciklus. Imali smo nedavno slučaj u Nišu da je jedan odbornik, izabran sa navodno manjinske liste, omogućio Srpskoj naprednoj stranci da formira većinu i gradsku vlast“, navodi Nedeljkov.
„Nažalost, medijska situacija je i na nacionalnom nivou i na lokalu takva da je biračima generalno otežano da donesu informisanu odluku, tj. da saznaju ko je ko i šta im ko nudi na izborima. U toj magli je lakše i takvim manipulacijama zbuniti građane“, zaključio je Raša Nedeljkov.
I PODRŠKA I ĆUTANJE
„Mi smo udruženje koje se bori za razvoj Kosjerića uz poštovanje zakona, a vlast je zloupotrebila javni novac u privatnom interesu. Prošle godine, na lokalnim izborima u Kosjeriću bile su dve liste – SNS i Ujedinjeni za Kosjerić, pošto je treća lista – Ruska stranka bila fantomska. U svemu tome oštećeni su Ujedinjeni za Kosjerić, čiju listu su, u saradnji sa opozicijom, formirali studenti, koju smo podržali tada i podržavamo je danas, a oštećeni su i građani koji su podržali tu listu“, navodi Stevo Pantović.
Za ćutanje predsednika opštine i Opštinskog pravobranilaštva, Pantović navodi da je to poznati pokušaj po obrascu „psi laju, karavani prolaze“, te da predsednik opštine „ćuti, po nalogu vrha SNS-a, nadajući se da će se sve to zaboraviti“. „Izbori su prošli i oni smatraju da nema potrebe dizati prašinu. S druge strane, svedoci smo na koji način se policija, odnosno UKP, odnosi prema tužilaštvima i to je dokaz o pokušaju da se potpuno razgradi pravosudni sistem, a da se građevinarstvo, kao humana privredna delatnost“, ocenio je Pantović, „po ko zna koji put stavi u funkciju bezakonja i kriminala“.


