Piše: Veseljko Koprivica
Današnja Crna Gora postala je unikatni poligon na kojem nova vlast izvodi u ovoj državi nezapamćene političke i druge gimnastike i uvlači je u veliki lavirint iz kojeg će teško i ko zna kad pronaći izlaz. Nova apostolsko-ekspertska vlast, kako ju je krstio premijer Zdravko Krivokapić, koga sve češće zovu slučajni premijer, ostaće zapamćena i po tome što se prvi put u Crnoj Gori desilo da pokrovitelj istog državnog događaja budu dvije osobe i što je uz to u još nekoliko varijanti ignorisala tradicionalni državni protokol.
Prvi put otkad se obilježava Dan državnosti Crne Gore, 13. jul ove godine proslavljen je pod pokroviteljstvom tri državna funkcionera. Kako to i protokol predviđa, 12. jula svečani prijem priredio je predsjednik države Milo Đukanović na Cetinju, a nova vlast organizovala je svečani prijem u Podgorici. Pokrovitelji su bili predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić.
Bečić je, protivno zakonima, uručio najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu za 2021. i to, što je opet prvi put, ne u reprezentativnom objektu Vili “Gorica” u Podgorici nego u Muzičkom centru. Time je nova vlast ignorisala višedecenijsko uručivanje te nagrade u skladu sa ustavnim nadležnostima nosilaca državnih funkcija, zakonima, državnim protokolom i tradicijom.
Povodom ovakvog neuobičajenog dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade član žirija Dragan Koprivica, univerzitetski profesor i književnik, uputio je otvoreno pismo Bečiću i Krivokapiću zbog “nedopustivo grubog i omalovažavajućeg odnosa prema cjelokupnom žiriju”. Za vrijeme vladavine Mila Đukanovića strogo se vodilo računa da se dignitet nagrade proprati i odnosom uvažavanja prema žiriju, koji je uvijek sjedio u prvim redovima, piše Koprivica. On dalje kaže da su članovi žirija, umjesto da sjede u prvim redovima kao dosad, smješteni na balkonu i da je među balkonskim članovima žirija bio i predsjednik žirija, kome je uskraćeno da govori iako to protokol predviđa. Zato, ističe Koprivica, i dalje stoji pitanje: ko je i kada odlučio da predsjednik žirija prvi put u istoriji dodjele Trinaestojulske nagrade ne obrazloži Odluku žirija? I zašto mu to nije čak ni saopšteno nego se ćutke, vješto prešlo preko te uobičajene obaveze, a predsjednik ostao zatečen, bez teksta, čekajući Godoa na balkonu, s tekstom u rukama koji neće čitati.
DAMAR: Zanimljivo je i jedno istraživanje agencije Damar, objavljeno prošle subote. Istraživanje o istorijskim događajima i njihovim vrijednostima obavljeno je u junu. Dvije trećine građana smatra da temeljne vrijednosti Crne Gore treba da budu antifašističke, 90 odsto da ona bude građanska država, a 70 odsto i sekularna. Vjerske zajednice ne treba da učestvuju u donošenju važnih društvenih odluka, stav je dvije trećine ispitanih građana. Petina crnogorskih građana i dalje baštini vrijednosti suprotne antifašizmu, ali istraživanje pokazuje da preko polovine crnogorskih građana (53,7 odsto) smatra da četnički pokret nije antifašistički, a gotovo dvije trećine (58 procenata) je protiv podizanja spomenika četnicima.
Među političkim subjektima koji su osvojili vlast na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori je i prosrpski Demokratski front, čiji funkcioneri simpatišu četnički pokret iz Drugog svjetskog rata. Njima četnici nisu bili saradnici okupatora. Od 17. juna Demokratski front bojkotuje crnogorski parlament zbog usvajanja Deklaracije o genocidu u Srebrenici. Oni su zaslužni što je Krivokapić zasjeo u premijersku fotelju, ali odavno su s njim na ratnoj nozi.
Trinaesti jul, koji je u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije obilježavan kao Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma, trećina ispitanika smatra komunističkim, a 38 odsto opštenarodnim ustankom. Iako se 13. jul u Crnoj Gori slavi kao Dan državnosti, čak 21 odsto ispitanika ništa ne zna o istorijskom značaju tog događaja.
Ispitivanjem su obuhvaćeni građani stari 15 i više godina, a istraživanje je rađeno povodom 80 godina od Trinaestojulskog ustanka.
Prije nekoliko dana otkriveno je da je ukradeno 1.200 paketa cigareta “marble” iz carinskog skladišta u Slobodnoj zoni u Luci Bar. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević pita se da Ii je tolike pakete premijer Krivokapić negdje prebacio snagom molitve jer je kao mandatar izjavio da je snagom vjere moguće pomjeriti planinu. On se takođe zapitao kako je moguće da roba bude ukradena iz Carinskog skladišta, kad za tu robu važi staro carinsko pravilo “dva katanca” i kako je neko iznio 1.200 paketa cigareta, što je 12 tona, i za šta je potreban najmanje jedan šleper, pita se Medojević i zaključuje: “Ovo nije Vlada, ovo je cirkus”.
U prilog toj Medojevićevoj tvrdnji ide i ovaj podatak: Vlada je u junu za konsultantske usluge za 30 dana potrošila više od dva i po miliona eura. Svakog radnog dana “ekspertska vlada” u prosjeku trošila je oko 120.000 eura na konsultantske usluge.
Možda i zbog takvog rasipničkog ponašanja zaposleni u zdravstvu nisu do 11. jula primili plate, a za vrijeme bivše vlasti primali su ih petog u mjesecu.
GODINA: Još malo, pa će godina otkako “oslobodioci crkovno-svetosavskog smjera” svakodnevno “usrećuju” Crnu Goru. Sva njihova predizborna obećanja ostala su obećanja. Bilans njihove polugodišnje vladavine je i ovo: uništena ekonomija, nekontrolisana inflacija, rastu cijene prehrambenim artiklima i gorivu, građani drastično siromaše …
U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke, na kraju juna u blokadi bilo 19.000 preduzeća i preduzetnika. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 828 miliona eura. Oko 21.000 zaposlenih preselilo se na biro za zapošljavanje.
Analitičari kažu da ovako sklepana vlada nije sposobna da vodi ni malo veću farmu živine, a kamoli državu. Uz sve to, Crna Gora je potencijalna tempirana bomba. Prije mjesec dana Patriotsko komitski savez upozorio je da vlast želi da izazove sukobe.
Premijer Krivokapić je oko sebe okupio većinom kleronacionaliste, popovi su političari u mantijama, a predstavnika manjinskih naroda, ali ni Crnogoraca nema u vlasti… Zbog svega toga Crna Gora je danas na raskršću s najmanje četiri putokaza: prikloniti se bivšoj vlasti, Demokratskom frontu ili Krivokapiću i partijama koje ga podržavaju ili bježati glavom bez obzira u bijeli svijet. Na djelu je otvoreno razaranje i ponižavanje građanske, demokratske i države Crne Gore, koja se godinama priprema za članstvo u Evropskoj uniji i društvu modernih država.
Kako se Crna Gora može izvući iz ovog velikog lavirinta? Iz Demokratske partije socijalista kažu da će kriza biti riješena kada se okupe sve evropske snage u društvu i formiraju novu vladu koja će Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju. Politička kriza će trajati dok se ne ispune dva povezana uslova. Vlada je ekonomski unazadila državu, ugrozila investicioni imidž i ambijent, bezbjednosno je oslabila pojedinim anti-NATO kadrovskim rješenjima i pripremila teren za klerikalizaciju društva. Takva vlada stvara krizu i ekonomsku, i političku, i društvenu i mora da padne. Drugi uslov odnosi se na vladajuću većinu. Država koja je članica NATO-a, koja teži da postane prva naredna članica EU i da gradi sekularno, antifašističko, multietničko i građansko društvo, mora imati evropsku političku koaliciju na svom čelu, koja je danas u opoziciji.
Kad se sve sabere i oduzme ovome se nema šta dodati ni oduzeti, ali ne smije se ni zaboraviti da su ovo sve posljedice tridesetogodišnje vlasti Đukanovićeve Demokratske partije socijalista i njenih poslušnih partnera.