Piše: Veseljko Koprivica
Vlada Crne Gore, okićena epitetima crkvena, apostolska i ekspertska, i njena logistika po svoj prilici obilježiće prvu godinu svoje neslavne misije u novom izdanju ili će prije isteka mandata biti počišćena s političke scene.
U toku su intenzivne aktivnosti na njenom rekonstruisanju koje podržava i premijer Zdravko Krivokapić, ali naravno po svom spasonosnom šnitu – da cijeli mandat preživi na toj poziciji. Premijer pristaje na rekonstrukciju Vlade i više resora, ali pod velikodušnim uslovom da on bira ministre.
Rekonstrukciju Vlade tražili su vladajući prosrpski Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok se protivi treći i najmanji konstituent vladajuće većine – Građanski pokret URA. Iz Demokratske Crne Gore saopštili su da 38 od ukupno 41 poslanika parlamentarne većine podržava rekonstrukciju vlade. Sada je u vlasti 41 poslanik iz deset različitih političkih partija, neki su u međuvremenu postali nezavisni poslanici, a 35 su iz opozicije i pet iz manjinskih partija, znači 40 poslanika su opozicija.
TRI VARIJANTE: Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Demokrata Aleksa Bečić uvjerava da bi sve drugo osim rekonstrukcije Vlade značilo izdaju izborne volje građana. “Rekonstrukcija Vlade, uz obavezu svih da naredni parlamentarni izbori budu kad im je i redovan rok 2024. godine”, izdiktirao je svoju strategiju Bečić. Oštroumno.
Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, kazali su nakon odvojenih susreta s premijerom da ukoliko ne bude dogovora oko rekonstrukcije, jedini izlaz vide u vanrednim parlamentarnim izborima. To bi bio možda i najbolji pokušaj da se Crna Gora koliko-toliko spase od ove vlade koja je uvela u haos.
Rekonstrukcija koju su tražili Demokratski front i Demokrate znači novu raspodjelu resora, dolazak političara na ministarska mjesta, veći broj ministarstava i kraj ekspertske Vlade sa 12 apostola, kako ih je krstio premijer. Krivokapić je u ranijem obraćanju javnosti najavio da će rekonstruisana Vlada imati tri potpredsjednika i da će ministre birati on.
Sudeći prema dosadašnjem toku razgovora, članice vladajuće koalicije različito vide budući sastav i funkcionalnost Vlade. U igri su tri varijante rekonstrukcije Vlade.
Prema prvoj varijanti, od budućih 18 resora nove vlade polovina resora pripala bu proevropskim snagama – GP URA, manjinama i ekspertima koji se nalaze u sadašnjoj vladi.
Druga podrazumijeva 18 resora i podjele prema izbornom rezultatu. Prema toj staroj varijanti, koalicija Za budućnost Crne Gore, čiju okosnicu čini Demokratski front, dobila bi devet resora i jedno potpredsjedničko mjesto.
Za treću varijantu zalaže se premijer Krivokapić. Presudnu ulogu u rekonstruisanoj Vladi imao bi on, ali uz prethodni dogovor s koalicionim partnerima.
Ukoliko dogovora ne bude, jedino rješenje bili bi vanredni izbori.
Rekonstrukcija predviđa da političke partije kandiduju svoje predstavnike. Krivokapić smatra da konstituente nove vlasti treba osnažiti predstavnicima partija nacionalnih manjina.
Crna Gora se nalazi u dubokoj krizi iz koje se, to je i slijepom očigledno, može izvući isključivo demokratskim i parlamentarnim dijalogom vlasti i opozicije bez prejudiciranja bilo kojeg rješenja.
U Liberalnoj partiji smatraju da se to može postići jedino izborom nove vlade i novim nosiocima državnih i javnih funkcija, uz jasne uslove koji će regulisati zabranu miješanja stranih centara moći i njihovu destabilizaciju Crne Gore.
Najavljena rekonstrukcija Vlade biće dugotrajan proces jer jedino što je spojilo trojnu koaliciju i drži je i dalje zajedno jeste težnja ka nestanku Crne Gore utapanjem u “srpski svet”, smatra predsjednik Liberalne partije Andrija Popović.
Mnogi se pribojavaju da će nova rekonstruisana Vlada, ukoliko do toga dođe, biti pod još jačim pritiskom sa strane, prvenstveno Rusije i Srbije, koje će zahtijevati da se ostvare njihovi interesi.
Politički analitičar Srđan Vukadinović predviđa da će do kraja godine doći do rekonstrukcije Vlade i ispunjavanja zahtjeva Demokratskog fronta, bez kojeg nema većine. On naglašava da je aktuelna Vlada apsolutno politički nezrela, te da svakodnevno pokazuje nedosljednost u svojim stavovima i izjavama. I nema dilemu da će GP URA ući u Vladu jer niko od njih ne želi nove izbore.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je prije nekoliko dana boravila u prvoj radnoj posjeti Crnoj Gori, odgovarajući na pitanje novinara da li bi Vlada Crne Gore bila proevropska ako bi Demokratski front bio u njoj, kazala je da građani Crne Gore odlučuju kome da daju svoje povjerenje i kome da vjeruju, i to je demokratija.
SMIRIVANJE STRASTI U VLASTI: Predlog za rekonstrukciju Vlade Crne Gore djeluje kao smirivanje strasti u vladajućoj koaliciji, a ne kao suštinski i reformski iskorak ka boljem funkcionisanju izvršne vlasti, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista Daliborka Pejović. Ponuda manjinama da uđu u Vladu je, kaže Pejović, samo još jedna vrsta manipulacije.
Sva tri konstituenta vlasti izrazila su želju za uključenjem manjinskih partija u rekonstruisanu vladu. No, manjine su po treći put izrazile veliku rezervisanost prema ulasku u vladu premijera Krivokapića jer, prema riječima Gencija Nimanbegua iz Albanske liste, premijer “nema kredibilitet da ih ubijedi da uđu u Vladu”.
Iz Bošnjačke stranke tvrde da su otvoreni za razgovore sa svima na političkoj sceni, čak i sa onima, kako kažu, koji imaju suprotne ideologije ili sa onima koji su im se obraćali pogrdnim riječima “jer nam je stalo do prosperitetnog društva i građanskih vrijednosti u Crnoj Gori”.
Svaki pokušaj rekonstrukcije Vlade je uzaludan posao, izjavio je predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka, dodajući da su izbori uvijek najdemokratskije rješenje za izlazak iz aktuelne krize. On je kazao da nisu dobili poziv od premijera Zdravka Krivokapića povodom razgovora o rekonstrukciji Vlade. Prema njegovim riječima, albanskim političkim subjektima kako prije 10 mjeseci tako i danas nije mjesto u neuspješnoj Vladi i da je za njih opcija manjinska vlada. “Mi smo i prije deset mjeseci javno predlagali model manjinske vlade koji bi činili URA, Demokrate, Socijaldemokratska partija i manjinske partije. Vjerujemo da je to i danas možda najbolji način prevazilaženja trenutne političke situacije u zemlji ili formiranje prelazne vlade”, rekao je on.
Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke, smatra da bi koncept manjinske vlade, kroz okupljanje svih proevropskih snaga, bio veoma dobar izlaz iz političke krize.
“Drugi koncept koji nudimo je vlada izbornog povjerenja u kojoj bi bili svi politički subjekti i koja bi mogla imati oročeni mandat od šest mjeseci ili godinu, a njen glavni zadatak bio bi vraćanje građanskog povjerenja i priprema uslova za vanredne parlamentarne izbore ili ujedno izbore na svim nivoima”, kazao je Ibrahimović. Poručio je da su vanredni izbori neminovnost.
Današnja Crna Gora je zanimljiva i strancima. Američka agencija za rizik poslovanja Fič solušn u opsežnoj analizi političkog stanja u Crnoj Gori predviđa pad Vlade. Takođe predviđaju izuzetno nestabilne političke prilike, uz veliku vjerovatnoću nemira koji će smanjiti priliv stranih investicija i dodatno otežati socijalni status građana. Zato su smanjili ocjenu indeksa političke stabilnosti na 57,1 od ranijih 58,3, pa je Crna Gora pala na 42. mjesto od 50 evropskih tržišta koje ova kompanija analizira. Postoji velika šansa urušavanja Vlade 2022, s obzirom na velike ideološke razlike i podjele unutar vladajuće koalicije – poručuju u analizi. Posebno apostrofiraju usporen napredak u pristupanju EU. Nova koalicija teži bližim vezama sa Rusijom nego prethodna administracija Demokratske partije socijalista i vodi spor sa Kinom oko otplate kredita za izgradnju auto-puta Bar–Boljare, što komplikuje veze Crne Gore i EU. Ne očekujemo da će se Crna Gora pridružiti EU do 2025, piše u analizi u kojoj je red optimizma – kad je riječ o padu Vlade, pa red pesimizma – kad se radi o pristupanju EU.
Epilog: ukoliko bude vanrednih izbora političke partije i birači imaće šansu da kao u kladionicama tipuju na troznak. Pa šta ko ponese.