Ocenivši da je EU bila dužna da štiti sistem koji je sama stvorila, Turnbul je rekao da su mere koje je Australija preduzela u cilju zaštite svojih granica i unutrašnje bezbednosti “mnogo jače od onih u Evropi, u kojoj su, nažalost, službe bezbednosti zakazale”.
“Slabost mera bezbednosti u Evropi dovela je do problema sa kojima se ona trenutno suočava”, izjavio je Turnbul za australijsku televiziju ABC, aludirajući i na talas migranata koji iz Sirije stiže u Evropu.
On je dodao da šengenska zona slobodnog kretanja, koja obuhvata 26 evropskih zemalja, od kojih su 22 članice EU, podrazumeva da se ljudi mogu slobodno kretati na teritoriji Unije, a to otežava bezbednosnu kontrolu, što se moglo videti na bezbroj primera.
Princip slobodnog kretanja po Šengenskom sporazumu i kvalitet kontrole na teritoriji zone u velikoj meri su doprineli problemima koji su zadesili Evropu poslednjih meseci, kao i nesposobnost zemalja Unije da se izbori sa migrantskom krizom, naročito nakon novembarskih napada na Pariz, smatra Turnbul.
Francuska, Nemačka i Holandija pojačale su kontrolu svojih granica sa Belgijom nakon napada za koje je odgovornost preuzela Islamska država i u kojima je ubijeno više od 30, a povređeno više od 200 osoba.
Australija se takođe suočava sa opasnošću od terorizma zbog sve većeg broja njenih državljana koji odlaze u Siriju i Irak da se bore u redovima Islamske države.
Prema navodima australijske federalne policije, na svim aerodromima u zemlji pojačane su mere bezbednosti posle napada u Briselu.
Prema podacima australijskih obaveštajnih službi, čak 110 australijskih državljana bori se na strani Islamske države u Iraku i Siriji, a njih 49 je poginulo u tamošnjim sukobima.
Australija je bila meta tri teroristička napada, nakon kojih je u septembru 2014. godine zbog opasnosti od terorizma podigla nivo bezbednosti na najviši stepen.

