Piše: Veseljko Koprivica
Cetinjski manastir je postao svojina Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve. Za tu krađu zaslužna je Uprava za katastar i državnu imovinu Crne Gore.
“Cetinjski manastir upisan je kao svojina Mitropolije crnogorsko primorske”, priznao je v.d. direktora Uprave za katastar i državnu imovinu Koča Đurišić, hvaleći se da je tako “ispravljena greška” iz 1996. Kako je slavodobitno objasnio, rješenjem iz 1996. Cetinjski manastir je bio svojina Mitropolije, ali je “kompjuterskom greškom” u bazu podataka, umjesto prava na svojinu, unesen pojam korišćenje. Cetinjski manastir se dosad u evidencijama Uprave vodio kao vlasništvo Prestonice Cetinje.
OTETO PROKLETO: Vlada Crne Gore je 13. septembra ove godine odlučila da vlasništvo nad Cetinjskim manastirom upiše na državu Crnu Goru, a ne na Prestonicu Cetinje. Skupština Cetinja je ranije protestovala povodom ovakve odluke Vlade i podržala građansku inicijativu kojom se traži da se Cetinjski manastir “ravnopravno ustupi” svim pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori, odnosno i sveštenstvu i vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve.
Nedavno su građani protestovali pred Vladom Crne Gore u Podgorici povodom izjava zvaničnika Srpske pravoslavne crkve da je Uprava za nekretnine prihvatila zahtjev SPC i upisala Cetinjski manastir na tu vjersku organizaciju.
“Svaka oteta crnogorska bogomolja biće vraćena Crnoj Gori. U to nemojte da sumnjate”, zakleo se tada pred okupljenim građanima pjesnik Đorđe Šćepović, koji je optužio premijera Zdravka Krivokapića da je Cetinjski manastir poklonio Srbiji.
I odbornici Skupštine Cetinja podržali su predlog da se Cetinjski manastir vrati Crnogorskoj crkvi i traže da Vlada povuče svoju odluku.
Imovina Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori dugo je u fokusu javnosti. Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, koji je 27. decembra 2019. izglasala tadašnja vlast, predviđeno je bilo da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a bili su u državnom vlasništvu do 1. decembra 1918. i izgrađeni državnim novcem. Od toga su bili izuzeti vjerski objekti ako vjerske zajednice dokažu pravo vlasništva nad njima.
Tome se srpska crkva oštro usprotivila i zbog toga je organizovala višemjesečne litije, u stvari, političke proteste. Vlada Zdravka Krivokapića uslišila je zahtjeve litijaša i stavila van snage odredbe tog zakona donesenog za vrijeme vlasti Mila Đukanovića.
Ukazom kralja Aleksandra 1920. godine 650 manastira i crkva u Crnoj Gori postali su posjed Srpske pravoslavne crkve. Mitropolit SPC Amfilohije je od sredine 1990-ih do nezavisnosti Crne Gore 2006. na Beogradsku patrijaršiju u katastrima po Crnoj Gori ubilježio veliki broj crkva i manastira, uključujući i Ostrog, koji spada u neprocjenjivo vrijedne kulturno-istorijske spomenike.
Između 1996. i 2006. Beogradska patrijaršija je na sebe prepisala dvanaest kvadratnih kilometara crkvenog zemljišta od ukupno 54 kvadratna kilometra, koliko je u vlasništvu crkava i manastira. Do 1996. crkve, manastiri i zemljište bili su vlasništvo sela, bratstava, plemena, odnosno države Crne Gore. Vrijednost tih 12 kvadratnih kilometara procjenjuje se na milijardu eura jer se većina te imovine nalazi na Crnogorskom primorju.
Inače, nekoliko tih manastira donose Srpskoj crkvi enormne prihode, prije svega manastir Ostrog. Radi se o desetinama miliona eura prihoda, izjavio je prije dvije godine potpredsjednik Savjeta Crnogorske crkve Stevo Vučinić.
IDENTITET: Crkve i manastiri imaju izuzetan identitetsko-nacionalni značaj za Crnu Goru. Toga su svjesni i u SPC, pa ih je okupirala i na sve moguće načine nastoji da ih zadrži u svom vlasništvu. Jer, ukoliko Cetinjski i manastir Ostrog ostanu u posjedu Beogradske patrijaršije, i Crna Gora jednog dana može lako postati vlasništvo Srbije, na čemu intenzivno rade i SPC i država Srbija. Naravno, SPC dobro zna da crkvena imovina u Crnoj Gori nije njena, ali ona je odavno država u državi Crnoj Gori, zahvaljujući prije svega vlasti Mila Đukanovića.
“Vlasništvo nad Cetinjskim manastirom i njegova zaštita od devastacije pitanja su od neprocjenjive i najviše važnosti za upravu Prijestonice, ali i za sve građane Cetinja i Crne Gore koji ovaj sakralni, a prije svega objekat kulturne baštine crnogorskog naroda vide kao simbol nacionalnog jedinstva i ponosa”, kazao je nedavno gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan prilikom informisanja odbornika o preduzetim pravnim mjerama radi zaštite sopstvene imovine, u ovom slučaju Cetinjskog manastira.
Kašćelan je rekao da je prestonica Cetinje 14. oktobra podnijela Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapića, generalne sekretarke Vlade Žane Praščević Milačić i v.d. direktora Uprave za katastar i državnu imovinu Koče Đurišića zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Ranije je Osnovnom državnom tužiocu na Cetinju predata krivična prijava protiv NN lica iz Mitropolije crnogorsko-primorske i NN lica iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Cetinje zbog osnovane sumnje da su prestonici Cetinje, kao saizvršioci, počinili krivično djelo uništenje i oštećenje kulturnog dobra.
Političko-pravna borba za vlasništvo nad Cetinjskim manastirom još nije okončana. “Prekrađa” čeka finiš. Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju formiralo je krivični predmet i u toku je dokazni postupak.
Dobrovoljno predavanje najviših svetinja jednog naroda i države u posjed drugoj državi nema presedana. Čak ni kolonijalni režimi, koji su stotinama godina držali u pokornosti države i kontinente, nisu prisvajali njihove nacionalne svetinje, napisao je Marko Špadijer, dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske i glavni urednik Pobjede, povodom krađe Cetinjskog manastira.
Odluka Vlade da Cetinjski manastir upiše kao svojinu SPC politički je potez i provokacija koja može dodatno destabilizovati podijeljenu Crnu Goru i izazvati nove proteste. Analitičari tvrde da iza te političke provokacije stoji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Podsjetimo, 4. i 5. septembra na Cetinju je organizovan protest tokom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija u Cetinjskom manastiru, uz podršku jakih policijskih snaga.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić ocjenjuje da bi upis u svojinu Cetinjskog manastira mogao da izazove i pravne i političke posljedice i bezbjednosne rizike. Jedino rješenje, kako je izjavio, jeste da Cetinjski manastir bude vlasništvo države Crne Gore.
U Demokratskoj partiji socijalista predsjednika Mila Đukanovića prepisivanje Cetinjskog manastira na SPC vide kao opasnu provokaciju. U Socijaldemokratskoj partiji kažu da se radi o otimačini kojom je Cetinjski manastir, bez ikakvog osnova, prepisan na crkvu Srbije.
U današnjoj Crnoj Gori i to je moguće.