U rano jutro 31. oktobra prošle godine, poslije sjednice koja je trajala cijelu noć, Skupština Crne Gore izabrala je Vladu premijera Milojka Spajića. Vladu je podržalo 46 poslanika Spajićevog Pokreta Evropa sad, te poslanici rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrata, Socijalističke narodne partije i albanskih nacionalnih partija. Protiv je bilo 19 poslanika opozicije. Pet poslanika bilo je odsutno, a jedan uzdržan.
Spajić je tada ostao zapamćen što parlamentu nije prezentovao ekspoze o programu Vlade. Opozicioni poslanici to su ocijenili kao ponižavanje parlamenta i kršenje Ustava koji propisuje obavezu predstavljanje programa poslanicima.
Dotadašnji premijer Dritan Abazović optužio je tada Spajića da planira ogromna zaduženja i da su Spajićeva obećanja velika prevara. Bio je dalekovod.
Spajićeva Vlada je tada imala pet potpredsjednika i 17 ministara. Treća je od smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića na parlamentarnim izborima 2020. U međuvremenu je postala najglomaznija Vlada u Evropi, a i šire.
Crna Gora je danas jedina država koja nastoji da bude članica Evropske unije čijem je vicepremijeru zabranjen ulazak u Hrvatsku, članicu Evropske unije. Uzgred i predsjednika Skupština Crne Gore Andriju Mandića Hrvatska je proglasila za personu non grata. Preko Hrvatske ne smiju ni avionom.
Vlada slijedi staru praksu partijskih zapošljavanja. Računajući i direktore i savjetnike na funkcijama u Vladi ih sada ima 197. Nema značajnijih investicija, cijene i dalje rastu. U sektoru bezbjednosti vlada haos, kriminalni obračuni se nastavljaju, premijer ne komunicira sa predsjednikom države, a opozicija tvrdi da je stvarni premijer Andrija Mandić. To se pokazalo i na nedavnom premijerskom satu.
Premijer se i dalje hvali uspjesima Vlade, ali ovih dana bombarduju ga i kritikama i iz Crne Gore i evropski zvaničnici umjesto čestitki.
Sjutradan nakon rođendana Vlade, Spajić je obećao još veće plate, ubrzo i sedmočasovno radno vrijeme, da neće biti poskupljenja struje, vode…
„Za manje od četiri godine došli smo do toga da su minimalne zarade veće četiri puta“, pohvalio se Spajić na konferenciji za medije i najavio da će u januaru doći i do povećanja penzija.
Premijerovu tvrdnju da nikome neće dozvoliti da ugrozi put Crne Gore prema Evropskoj uniji predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan nazvao je praznim pričama.
Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda, kazao je da premijer ne zna procedure obračuna i usvajanja cijena vode.
ZABRINUTI MILATOVIĆ
Kabinet predsjednika države Jakova Milatovića saopštio je da je Izvještaj Evropske komisije Crnoj Gori za 2024. godinu, objavljen ovih dana, potvrdio zabrinutosti iz njihove analize: „Zabrinutost iz Analize zbog izostanka reforme javne uprave ima čvrsto uporište u najnovijem Izvještaju EK. Iako je optimizacija javne uprave jedan od glavnih ciljeva Strategije reforme javne uprave, u novembru 2023. godine došlo je do ukupnog povećanja broja službenika od 3,9 odsto na centralnom nivou i sedam odsto na lokalnom nivou u poređenju sa periodom od prije dvije godine. Ako ovome dodamo povećanje broja ministara, imenovanih lica i državnih službenika koje je uslijedilo nakon rekonstrukcije aktuelne Vlade, možemo samo da naslutimo razmjere ovog negativnog trenda“.
Ova vlada nije zadovoljila ni vladanjem, ni učinkom, ni ponašanjem. Imamo neodgovornu vladu koja nije izvršavala svoje ustavne obaveze prema parlamentu, kazao je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić povodom godine rada aktuelne Vlade.
„Imamo netransparentnu vladu koja je za prvih osam mjeseci vodila državu na klik, jer je održala više telefonskih sjednica nego redovnih u odnosu 37:36, ignorišući potrebu da se o nekim važnim pitanjima raspravlja na Vladi“, naglasio je Nikolić.
Imamo najglomazniju vladu na svijetu koja je u prvih godinu dana pokazala da nije u stanju da se nosi sa izazovima, da sanira stanje u oblasti bezbjednosti i obezbijedi sigurnost svojim građanima. Imamo rasipničku vladu koja se opredijelila za zloupotrebu državnih resursa i partijsko zapošljavanje za više od 30 hiljada ljudi. Imamo potrošačku vladu koja nije privukla nijednu stranu investiciju. Nikad Crna Gora nije bila skupa za život kao danas. Zadužili su se blizu dvije milijarde eura i nijesu u stanju da obuzdaju inflaciju koja je pojela povećanje plata i penzija. Imamo neozbiljnu vladu koja ima ambasadore u samo osam zemalja svijeta, dok 20 ambasada Crne Gore u inostranstvu još čekaju imenovanje ambasadora, kazao je taj funkcioner DPS-a.
Predsjednikovo vozilo
Služba Predsjednika Crne Gore požalila se na rođendan Vlade da Vlada ugrožava bezbjednost Jakova Milatovića i njegove porodice: „Vlada Milojka Spajića već godinu ignoriše zahtjeve Službe predsjednika države za obezbjeđivanjem bezbjednog vozila za prevoz Milatovića i njegove porodice.“
Objašnjavaju „da predsjednik države koristi jedno vozilo marke „audi A8″ iz 2015. godine, koje ima dotrajale gume, zbog čega se ne koristi za kretanje van Podgorice. Oni su zaključili da premijera u odnosu prema instituciji Predsjednika vodi lična netrpeljivost usljed drugačijih političkih stavova.
SAMOHVALE
Spajić ipak i pored svih tih kritika nije prestajao sa samopohvalama.
„Četrdeset četvrta Vlada je najsnažnija i najstabilnija ikada i kao takvu će je pisati istorija. Sa tom Vladom svanula je i nova nada u evropsku perspektivu, bolji kvalitet života i pravedniju Crnu Goru za sve nas“, hvalio se premijer na svečanosti povodom obilježavanja godine rada Vlade u njegovom mandatu.
Kazao je da su zaposleni primili prve uvećane zarade po programu Evropa sad 2.
„U septembru je zabilježena deflacija, odnosno pad cijena od 0,4 odsto u odnosu na avgust, dok su cijene hrane smanjene za čak 1,7 odsto. Zabilježena je najniža stopa nezaposlenosti i iznosi i dalje visokih 11 odsto“, nabrajao je Spajić.
Istakao je da se posebno dosta postiglo na planu razvoja turizma, privrede i poljoprivrede što će biti signal novim turistima i novim investitorima da posjete i ulažu u Crnu Goru.
„Počela je druga godina rada najneproduktivnije Vlade do sada. Poslije velike rijeke neispunjenih praznih obećanja, juče smo od premijera dobili tvrdu riječ da će i dalje nastaviti istim kontinuitetom“, reagovao je na to izlaganje premijera Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore.
Osiromašeni radnik kome nije bilo sve jasno do kraja, konačno je kroz plate 1. novembra shvatio da su umjesto 25 procenata uvećanja dobili mrvice od pet procenata, koje su preusmjerili iz njegove bruto zarade ili sa konta njegove buduće umanjene penzije, pojasnili su iz Sindikata.
DVOJNO DRŽAVLJANSTVO
Dva dana uoči prvog rođendana Spajićeve Vlade održana je sjednica Skupštine Crne Gore posvećena premijerskom satu. Bilo je vrlo burno, zamalo nije došlo do tuče potpredsjednika parlamenta i jednog poslanika, a posebno se vatreno raspravljalo oko dvojnog državljanstva i uvođenja srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava.
Bez širokog konsenzusa nema mijenjanja Ustava Crne Gore. Bez najšireg konsenzusa, uključujući i opoziciju, tvrdio je Spajić.
PEN centar je saopštio: „Crnogorski je državni jezik i ne može mu se u istu ravan stavljati bilo koji drugi jezik kao službeni“
Uvođenje srpskoga jezika kao službenog uz crnogorski sporno je iz više razloga. Njime bi se udarilo u temelje građanskoga ustrojstva države, jer bi se uz crnogorski državni jezik kao službeni uveo jezik druge države koji se tretira kao nacionalni jezik Srba na teritoriji zamišljene Velike Srbije. Bila bi to diskriminacija svih nesrba u Crnoj Gori, navode u saopštenju.
Svaki pokušaj promjene zvaničnog službenog jezika u Crnoj Gori predstavljao bi udar na ustavne temelje države i urušavanje građanskog koncepta zemlje, istakao je u razgovoru za Pobjedu nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore dr Dragoljub Drašković.
Ustav utvrđuje da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik. Crna Gora je, kao i ostale države iz sastava bivše Jugoslavije, nakon proglašenja državne nezavisnosti službeni jezik nazvala po imenu države, podsjetio je Drašković.
Na premijerskom satu nimalo se nije proslavio premijer. Imao je šta da čuje.
Danijel Živković iz DPS-a pitao je Spajića hoće li prihvatiti zahtjeve Andrije Mandića za pokretanje procedure usvajanja dvojnog državljanstva i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog. Upitao je Spajića i šta misli o navodima iz analize predsjednika Jakova Milatovića o tome da je došlo do regresije političkih procesa u Crnoj Gori.
Spajić nije odgovorio na Živkovićeva pitanja.
Više poslanika bunilo se zbog toga što Mandić neprestano odgovara na sva pitanja upućena premijeru, pri čemu mu ne teče vrijeme.
Spajić je ipak kasnije kazao: „Nema izmjena Ustava ni dvojnog državljanstva bez konsenzusa svih partija“.
Dritan Abazović tražio je od Spajića da saopšti tačne nazive svih ministarstava, broj ministara, državnih sekretara, sekretara u ministarstvima, broj potpredsjednika, savjetnika i šefova u 44. Vladi, njihova imena i kolika su mjesečna primanja za svakog pojedinačno, sa svim naknadama. Riječ je o 197 osoba, dodao je.
Premijer mu je kazao da sve to potraži na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije.
„Od premijera Milojka Spajića oko dvojnog državljanstva opet dobijamo nemušte i lakonske odgovore, može biti, ali ne mora, da, možda, ne, ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
Kako ističe, pitanje dvojnog državljanstva je blokiranje evropskog puta Crne Gore i da ko god misli dobro Crnoj Gori i evropskom putu pitanju dvojnog državljanstva treba da kaže ne.
Premijer i vladini funkcioneri ovih dana su sami sebe obasipali hvalospjevima zbog „impresivnih proevropskih dostignuća“ inače raštimovane izvršne vlasti, saopšteno je iz GI „21. maj“. Ipak, kako kažu, prije nego što nastave da sebe i javnost obmanjuju o Vladi koja je bezrezervno posvećena EU integracijama mogli bi za početak odgovoriti na tri pitanja:
„Prvo, do kada će savijati kičmu pred šešeljiziranim Vučićem i nacionalističkom SPC koji združeno sve čine da Crnu Goru izbace sa briselskog kolosijeka?
Drugo, kada će prestati da ruiniraju javne institucije i državna preduzeća, od vladavine zakona prave provincijalni cirkus i istovremeno destimulišu legalni biznis?
Treće, kada će shvatiti da Crna Gora u skorije vrijeme neće postati dio EU ukoliko proces pridruživanja ne objedini prozapadne političke i društvene snage u zemlji?“.
Insistiranje na identitetskim politikama samo bi udaljilo državu od Evropske unije, ocijenio je predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje Tomas Vajs i poručio da se svi subjekti moraju fokusirati na teme koje zemlju približavaju članstvu EU.
Za dalji napredak Crne Gore prema Evropskoj uniji biće ključna posvećenost političkih aktera evropskoj agendi, ali i sposobnost rješavanja unutrašnjih blokada, upravo anticrnogorskih stranaka. Treba očekivati i neke dalje opstrukcije, izjavio je za podgoričku Televiziju E doskorašnji izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a od nedavno za Srbiju Tonino Picula.
Premijer Spajić je najavio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora sa Crnom Gorom o pristupanju EU, ali ga je ubrzo demantovao čak i komesar za proširenje EU Oliver Varhelji. Kolumnista podgoričkog portala Aktuelno, koji je analizirao premijerova razna neispunjena obećanja, objavio je tim povodom: „Ovo je Spajketova mega brljotina“.
U Skupštini Crne Gore održan je 31. oktobra sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP). Uticaj iz Srbije i Rusije je sve jači, a Crna Gora se ne smije pretvoriti u Bjelorusiju u regionu, saopštio je tada poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol. Osvrnuo se i na najave usvajanja zakona o dvojnom državljanstvu i upozorio da bi, ukoliko bi bio usvojen, doveo do toga da se vlast u Crnoj Gori bira u Beogradu i Moskvi.