Piše: Gordana Katana
U moru sumornih vijesti koje od izbijanja pandemije covida-19 svakodnevno obilaze svijet, 18. februara pažnja javnosti skrenuta je na neku “dobru priču”. Toga dana u sklopu NASA najveće misije Mars 2020, rover Perseverance (Ustrajnost) sletio je u krater Jezero.
Osim znanstvenika diljem svijeta, slijetanje rovera na Crvenu planetu s posebnom pažnjom praćeno je i u općini Jezero na sjeveru Bosne i Hercegovine, prema kojoj je krater i dobio ime. Jezero ima nešto više od 1.000 stanovnika, a krater je ime dobio još 2007. od Međunarodne astronomske unije (International Astronomical Union – IAU) zbog sličnosti mjesta gdje se rijeka Pliva ulijeva u Plivsko jezero na lokalitetu ade kod Jajačkog jezera.
Informacija da je krater dobio ime po ovom gradiću u BiH u početku je dočekana s nevjericom i poznatim lokalnim humorom, i tako je bilo sve dok od NASA nije stigla i službena potvrda, prisjeća se načelnica Općine Jezero Snežana Ružičić.
PROMOCIJA: Prema njenim riječima, ovo je dobra prilika za promociju Jezera, koja bi u narednom periodu mogla rezultirati različitim dešavanjima, poput ljetnih kampove studenata Banjaluke, Mostara i Sarajeva, koji bi zajedno dolazili i imali godišnje okupljanje vezano za ovu temu.
“Bilo je različitih reakcija. Kada sam dobila link mislila sam da je montirana vijest na internetu, a podijeljena mišljenja bila su i među mještanima Jezera i građanima BiH, koji su se tome smijali. Nedugo nakon toga, poslije brojnih potvrda, događaja i sastanaka dobili smo i zvanično pismo NASA koje potvrđuje vezu ove male općine i kratera na Marsu”, kazala je Ružičić.
Dodala je da je slanje pisma od NASA i inženjera koji su angažirani na ovoj misiji dalo malo fokusa na ovu općinu, i to je bila veća vijest od samog naziva kratera.
“Pismo nam je uručio ambasador SAD-a i otvorilo nam je mogućnosti da argumentovano pričamo o ovome”, izjavila je Ružičić i najavila da će u narednom periodu svoju općinu na osnovu ovoga promovirati u sektorima ekologije, turizma, a sve s ciljem ekonomskog osnaživanja.
Slijetanje rovera na Mars organizirano je praćeno u sportskoj hali osnovne škole “Vuk Karadžić” u Jezeru, a uz mještane prisustvovali su i profesori Prirodno-matematskog fakulteta iz Banjaluke.
Mladi stanovnici Jezera nisu krili svoje oduševljenje što se njihov gradić našao barem na trenutak u fokusu svjetske javnosti. “Mi smo preuzbuđeni zbog ovoga”, kazao je Aleksandar Tomić, a njegov sugrađanin Dalibor Subić istakao je da će biti zanimljivo vidjeti šta će se tokom istraživanja na Marsu pronaći, odnosno hoće li biti potvrde o postojanju života na toj planeti.
Jezero je jedna u nizu općina u BiH koja se u ekonomskom i demografskom smislu i četvrt stoljeća od okončanja rata teško oporavlja. Stoga bi činjenica da je krater u kojem počinje nova misija na Marsu dobio ime upravo po njoj mogla biti dobar poticaj za razvoj turizma jer je priroda koja Jezero okružuje zaista prelijepa. Jedan od planova je i nabavka velikog teleskopa koji bi turiste dodatno privukao u taj kraj.
Rover Ustrajnost će, osim potrage za znakovima života na Marsu, prvi put u povijesti snimiti i audio glasove planete. Naučnici NASA su “Genijalnost” opisali najambicioznijom od 20 misija ranije provedenih na Marsu.
Ipak, uzbuđenje zbog lijepe vijesti u BiH bilo je kratkog daha i građani su se ubrzo vratili u sumornu svakodnevicu, koja je u najvećoj mjeri određena činjenicom da se gazi posljednja sedmica februara, a da se još uvijek ne zna kada će u zemlju stići cjepiva za koronavirus i početi masovna imunizacija.
VAKCINACIJA: Složeno državno uređenje u kojem se bilo kakvo djelovanje u kriznim situacijama odvija kroz dogovore Vijeća ministara BiH, vlada entiteta, Brčko distrikta i kantonalnu izvršnu vlast, po ko zna koji put potvrdilo je nefunkcionalnost BiH. Tako se umjesto konkretnih odgovora građanima kada će se krenuti s masovnom imunizacijom, odgovornost prebacuje sa jednog na drugi nivo vlasti. Naime, Vijeće ministara BiH uplatilo je kroz COVAX mehanizam određen broj cjepiva, ali zbog činjenice da imunizacija kasni i u Evropskoj uniji, još uvijek nije poznato kada će BiH stići na red.
“Nije poznato kada bi vakcine trebalo da stignu u BiH. Postoji informacija da GAVI (Globalna alijansa za vakcine) započinje distribuciju vakcina putem COVAX mehanizma za sve zemlje sredinom februara. Nije precizirano kada bi vakcine trebalo da stignu u Bosnu i Hercegovinu”, objasnili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Za građane je stoga i više nego licemjerno saopštenje u kojem se ističe da je “Ministarstvu civilnih poslova žao što je BiH jedina u regionu koja još uvijek nije vakcinisala ni najprioritetnije grupe stanovništva”. Odgovornost za to nisu preuzeli, kao što je uostalom nisu preuzele ni ostale nadležne institucije, argumentujući to činjenicom da je novac za vakcine uplaćen i da “nije do njih”.
Podsjetit ćemo da je bh entitet Republika Srpska nabavila 2.000 doza Sputnjika V, te da su one iskorištene tek za simbolično cijepljenje zdravstvenih radnika na covid-odjelima u bolnicama. Potom je lider SNSD-a Milorad Dodik saopštio da će od Srbije zatražiti pomoć u ustupanju određenog broja cjepiva, no i to se pokazalo kao “nemoguća misija”.
Naime, Srbija, saopštio je predsjednik Aleksandar Vučić, ima u ugovorima s dobavljačima / proizvođačima cjepiva stavke u koje zabranjuju njegovu redistribuciju, te je jedina moguća pomoć bila cijepljenje zdravstvenih radnika iz RS u Srbiji. Tokom protekle nedjelje u Beogradu, Loznici, Malom Zvorniku cijepljeno je nekoliko stotina zdravstvenih radnika iz RS-a.
No, njihove kolege iz Federacije nisu imale tu privilegiju, a epidemiološka situacija u tom bh entitetu i dalje se ne smiruje. Iz ministarstva zdravlja Kantona Sarajevo iz dana u dan stižu upozorenja o sve složenijoj epidemiološkoj situaciji, no lideri vladajućih stranaka zabavljeni političkim mešetarenjima na to se ne osvrću.
U međuvremenu, iz kriznih štabova građani dobijaju pozive na strpljenje i poštivanje epidemioloških mjera, mada ako se prođe bilo kojim gradom u BiH čini se kao da je ova zemlja odavno dobila bitku s koronavirusom.
Milorad Dodik malo-malo obećava stizanje 200.000 doza ruskog cjepiva, no ne navodi kada će se to i realizirati. O sve većem broju zaraženih u domovima za starija lica javno se ne govori i samo se od članova njihovih obitelji može saznati da je iz dana u dan situacija sve kritičnija i da se stanje neće popraviti dok se ne cijepe i djelatnici i korisnici tih ustanova.
Štete zbog cijele situacije trpi i obrazovanje. Pedagoginja iz Bijeljine javno je upozorila da se odluka o skraćivanju školskog sata sa 45 na 20 minuta umnogome odrazila na kvalitet nastave. Uz to, nastavno osoblje je pod dvostrukim pritiskom jer gotovo polovina roditelja odbija djecu slati u školu, pa je za njih organizirana onlajn nastava.
I dok je sa svakim novim danom sve prisutnija i zebnja i neizvjesnost, građani BiH koji imaju državljanstvo Srbije odlaze na cijepljenje u tu državu, koristeći taj benefit.