Jedan od velikana evropskog stripa, virtuoz tankih linija i besprekornog akvarela Herman Ipen (Hermann Huppen, 17. jul 1938 – 22. mart 2026), ljubiteljima ovog medija iz regiona, naročito sa ex-Yu prostora, više je nego poznat – uz njegov karakterističan potpis odrastali su i otkrivali čarobni svet devete umetnosti. A tamo ih je čekao majstor koji ih je četkicom i perom vodio u bezbrojne avanture, bilo da su smeštene u istorijski, moderan, ili svet postapokaliptične budućnosti. Neumorno i agilno, više od šest decenija, na više hiljada stranica…
Slavni Belgijanac, koji neko vreme radio kao dizajner enterijera, godine 1964. okrenuo se stripu, objavljujući prvu kratku priču (četiri table) u magazinu Spiru. Iste godine počinje da radi u studiju Mišela Grega, jednog od čuvenih frankobelgijskih strip-scenarista, kada i počinje njegov stvarni proboj na stripsku scenu, pošto već od 1966, po Gregovim scenarijima, počinje da crta serijal Bernar Prins, objavljivan u časopisu Tintin (od 1970-ih u izdanjima Vjesnika, Foruma, Dečjih novina…), a samo tri godine kasnije, takođe po Gregovom scenariju, kreće da crta vestern serijal Komanča (na prostorima SFRJ prvi put u splitskom magazinu CAK, 1973, svih 15 epizoda skorije je objavila Čarobna knjiga u pet albuma), koji se može svrstati među najuspelije vestern naslove. Nakon deset godina rada na Komanči Herman okončava saradnju sa Gregom kako bi se posvetio sopstvenim projektima.
Tada snaga njegove vizije i širina talenta dobijaju pun izraz u serijalu Džeremaja, postapokaliptičnoj viziji Amerike, što se smatra sinonimom za njegov rad. Od samog početka (1979) avanture dvojice samotnjaka, Džeremaje i Kurdija Maloja, koji tumaraju fizički uništenom i moralno degradiranom Amerikom u potrazi za boljim životom, naišle su na odličan prijem kod publike i taj strip do danas ostaje Hermanovo najpopularnije delo, na čijim pričama je radio praktično do smrti (ukupno 42 epizode). U njemu se prepoznaju autorov pripovedački talenat, smisao za građenje napetosti i mračne atmosfere, mašta i crtačka sposobnost, izražena likovnost, talenat za kadriranje, korišćenjem filmski dinamičnog sleda prizora, i vizuelno pripovedanje… sa suštinski humanističkim porukama. Na ovim prostorima prvi put se pojavio u sarajevskom Strip artu, a onda je godinama izlazio i u Politikinom zabavniku, da bi najveći deo bio zaokružen u 13 albuma (39 epizoda) Čarobne knjige.
Herman je, uporedo s radom na Džeremaji, za magazin Spiru, između 1980. i 1983. crtao poetske pričice o malom sanjaru po imenu Nik, što je bila savremena verzija Malog Nema, a onda 1984. započinje svoj drugi najpoznatiji serijal, istorijski strip Tornjevi Boa-Morija (Čarobna knjiga objavila u pet albuma, svih 15 plus epizoda). U tom periodu je jugoslovenska agencija SAF / Strip Art Features, na čelu sa Ervinom Rustemagićem, već počela da zastupa Hermanova dela u svetu i ta saradnja se nastavila tokom narednih decenija, dodatno povezujući autora sa ovim teritorijama, na kojima je već uveliko bio popularan.
Od početka 1990-ih godina Herman stvara i neke samostalne priče, između ostalog Sarajevo Tango (Dipa, 1995; SAF & Adamić & Dani, Celje / Rijeka / Sarajevo, 1996), a s vremenom i njegov sin, Iv H, počinje da sarađuje s ocem, pišući scenarije. Herman je ostao aktivan do samog kraja, potvrđujući svojim radom tezu da pravi umetnik nikad nije završio sa poslom. A pre toga, nagrađen je najprestižnijim priznanjem u svetu stripa, Grand Prix (2016) na najvažnijoj svetskoj smotri stripa u francuskom gradu Angulemu.
F
F 3 naslovne