Piše: Gordana Katana
Glavni odbor SNSD-a usvojio je, što je krajnje simbolično, upravo na Palama 28. oktobra Deklaraciju o ustavnim principima u kojoj su navedeni koraci za realizaciju “samostalnosti Republike Srpske u okviru BiH”.
Ključna pitanja razrađena su u okviru tačke 10 ovog dokumenta. SNSD namjerava osnovati svoju vojsku, svoje pravosuđe i svoju instituciju koja će ubirati (indirektne) poreze. Dakle, sve ono što je Milorad Dodik godinama najavljivao “stavljeno je na papir”, pa upućeno u Vladu RS na razrađivanje kako bi se već u novembru našlo u raspravi pred Narodnom skupštinom RS.
“Narodna skupština zadužuje Vladu RS da, u koordinaciji s predsjednikom RS, pripremi tekst Ustava RS kojim će se potvrditi sva nadležnosti RS, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim ustavom RS, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica RS, navedeno je u Deklaraciji.
NOVI USTAV: Pripreme novog ustava RS značile bi, kako je to Dodik ranije prijetio, i ukidanje Vijeća naroda kao mehanizma zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, a slijedom toga i ponovo nepriznavanje jednakopravnosti Bošnjacima i Hrvatima kao konstitutivnim narodima BiH u ovom entitetu.
A samo pet dana ranije u Beogradu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se s liderom SNSD-a i članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. U izjavi nakon sastanka Vučić je uz opšta mjesta o poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i prava RS utemeljenih na Dejtonu, naveo da ga je Dodik uvjerio da “ne postoji hir Republike Srpske da pravi probleme”. Već da je, “objasnio” je, to samo odgovor na namjeru “otimanja šuma i zemljišta RS-u”.
Razgovori Vučića i Dodika uslijedili su u trenutku kada su prijetnje lidera SNSD-a već poprimile sasvim jasne oblike, odnosno nakon što je u Narodnoj skupštini tankom većinom poslanika vladajuće koalicije usvojen zakon o lijekovima RS i osnovana agencija za lijekove ovog bh entiteta, čime su derogirani zakon koji ovu oblast uređuju na državnoj razini. A što je, zapravo, i uvod i potvrda namjere da se na isti način postupi i sa zakonom o Oružanim snagama BiH, Upravom za indirektno oporezivanje, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH.
Unatoč tome, Vučić je pred novinarima ustvrdio da je Dodik spreman “ako se pitanje zemlje i šuma riješi” prekinuti blokadu rada državnih institucija koja traje od jula ove godine. Kazao je i kako je Dodiku prenio i važne poruke ljudi iz Evropske unije i svoje u vezi sa oružanim snagama BiH. Kazao je i da je Dodik spreman da u narednih 15 dana sasluša još neke stavove i da pokaže da RS nije izvor problema.
Dodik nije rekao ništa novo, osim što je ponovio hrpu laži kojima zamajava i građane BiH i međunarodne zvaničnike. Pa se javnost u BiH pita govori li Vučić istinu ili formalno glumi razboritost i mirotvorca, a u suštini podržava Dodikove namjere disolucije BiH? Bez obzira na cijenu kojom bi se to platilo.
Opozicija u RS-u koja je na prvu slavodobitno tvrdila da je Dodik u Beogradu povukao ručnu kočnicu i shvatio da za svoju politiku nema podršku srbijanske vlasti, vrlo brzo je shvatila da su prerano počeli slaviti.
No, valja navesti da je zvono za uzbunu u BiH bilo uključeno i prije sjednice Glavnog odbora SNSD-a, pa u Dodikove tvrdnje da nema namjeru destabilizirati BiH ili izazvati bilo kakve sukobe više ne vjeruju ni lideri probosanskih stranaka, ni opozicija u RS-u, a ponajmanje građani koji, ako je suditi prema komentarima na društvenim mrežama, sve glasnije izražavaju strah od mogućeg novog rata.
Bio je to i razlog zbog kojeg je održan građanski protest ispred sjedišta Ureda visokog predstavnika u Sarajevu, a potom i poziv dijela državnih parlamentaraca Christianu Schmidtu da se javno obrati u državnom parlamentu i dadne svoje viđenje stanja u BiH. Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, gdje je Schmidt konačno javno progovorio o BiH u BiH, niko se od srpskih zastupnika nije pojavio jer ga ne priznaju.
Umjesto odgovora na pitanje zastupnika šta još treba da se desi u BiH da bi djelovao u skladu sa svojim mandatom, uslijedio je lakonski odgovor visokog predstavnika da “bonske ovlasti ima u ladici”. A potom poziv srpskim zastupnicima da se vrate radu u državnim institucijama, pa poziv da se “okonča s prijetećom retorikom” i fraze o “neupitnosti teritorijalnog suvereniteta i integriteta BiH”.
Bosnu i Hercegovinu su tokom prošle nedjelje pohodili i posebni američki izaslanik za izbornu reformu Matthew Palmer i ravnateljica odjela za Evropu pri vanjskopolitičkoj službi EU Angelina Eichhorst, koji su s čelnicima političkih stranaka vodili razgovore oko izmjena izbornog zakonodavstva. Tokom obraćanja novinarima referirali su se i na političku situaciju u BiH, te je Palmer kazao “kako SAD odlučno podupire teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a sa zabrinutošću prati napetosti koje su se pojavile u BiH posljednje vrijeme”. Palmer je pozvao na smirivanje stanja jer BiH jedino na taj način ima priliku napredovati ka europskoj perspektivi. Kao i Palmer, i Eichhorst je navela kako nema mjesta retorici koja vodi podjelama, pa je nužno smiriti napetosti u zemlji kroz dijalog i rješavanje problema.
PORAST NAPETOSTI: Za Dodika “smiriti napetosti” značilo bi da Ustavni sud BiH poništi odluku o zabrani entitetima da raspolažu šumama i poljoprivrednim zemljištem dok se ne donese državni zakon, da visoki predstavnik (koga, istina, ne priznaje) ipak iskoristi svoje ovlasti i van snage stavi izmjene Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida koje je donio njegov prethodnik, da se okonča mandat visokog predstavnika, da strane sudije napuste Ustavni sud BiH…
I ono što treba imati na umu jeste da za to ima podršku opozicije. Koja nije za sukobe nego za dijalog, samo što na mjesto gdje se dijalog treba voditi, a to je državni parlament, ne dolazi. Spisak je veliki, a šanse da želje budu realizirane minimalne jer unutar probosanskog političkog korpusa postoji konsenzus oko stvari o kojima nema pregovaranja, posebno kada je u pitanju odustajanje od zabrane negiranja genocida.
Isto tako treba imati na umu da nakon iskustva iz minulog rata sve su glasniji oni bošnjački stavovi da će se svakom pokušaju rasturanja BiH, ako treba, i oružano suprotstaviti.
Milorad Dodik na upozorenje, pozive na spuštanje tenzija i po cijenu uvlačenja zemlje u sukobe ne haje i tvrdoglavo istrajava da svoje nakane pretvori u djela.
Otuda ozbiljno treba shvatiti i upozorenja Davida Kanina, profesora na međunarodnim studijama Univerziteta Johns Hopkins u SAD sa fokusom na Jugoistočnu Evropu i bivšeg analitičara u CIA, koji je bio politički analitičar međuagencijske radne grupe za Balkan tokom ratova 90-ih godina, koji je naveo da bi SAD i EU nakon tri decenije trebalo da se pomire sa činjenicom da njihove strategije na Zapadnom Balkanu nisu urodile plodom. Kanin ističe kako je Dodikova najava formiranja oružanih snaga u RS, ali i sve ostalo, veoma ozbiljna stvar, kao i da ako stvarno “počne da stvara vojsku” ozbiljno “prelazi granicu”
Kanin upozorava da je gotovo siguran da bi zbog trenutnih dešavanja u BiH moglo doći do eskalacije i novog rata, ali da mu priroda buduće borbe ipak nije posve jasna. “Mislim da će se neki oblik konflikta dogoditi na Balkanu. Možda neće doći u obliku ratova koje smo ranije vidjeli. Ne znam kakva će biti priroda nasilja. Ne znam ko će ga isprovocirati. Koji će ga incidenti isprovocirati? Ne znam. Ne znam ni da li će biti zvanična vojska koja se na različitim mjestima bori jedna protiv druge. Da li će biti tenzije unutar zajednice. Moja pretpostavka jeste da će biti ovo posljednje. Da će biti tenzije unutar zajednice koje će izmaći kontroli prvo na lokalnom nivou. I onda će da izmaknu kontroli. I to je ono što me zabrinjava”, rekao je Kanin za Radio Slobodna Evropa.
Aktuelna vlast u RS-u, opterećena brojnim koruptivnim aferama, posebno onim u oblasti javnog zdravstva tokom pandemije kovida-19, gubi široku podršku među građanima, koji se sve glasnije pitaju trebaju li oni i njihova djeca zarad pojedinaca ići u novi rat. Istovremeno iako lideri vladajuće koalicije “čvrsto stoje uz Dodika”, posljednje dvije posebne sjednice Narodne skupštine sazvane na njegov zahtjev ukazuju na pukotine unutar vladajućeg bloka. Od 83 narodna poslanika i do jučer neupitne dvotrećinske većine, na sjednicama se sada pojavljuje ukupno tek nešto iznad 50 poslanika. Ako se izuzmu glasovi opozicije, nedovoljno da se osigura ono što Dodik hoće, a to je neophodna većina za ulazak u proces donošenja novog ustava RS.