Dve i po decenije nakon što je nastao Oskarom nagrađeni film „Ničija zemlja“ reditelja Danisa Tanovića, u restauriranoj vearijanti zatvoriće ovogodišnji Sarajevo folm festivala, čije se 32. izdanje održava od 14. do 21. avgusta. Organizatori su ranije saopštinili da će 14. avgusta SFF biti otvoren projekcijom novog filma Oskarovca Pavela Pavlikovskog – „Očevina“, kojoj će reditelj i prisustvovati
ČETVRT STOLEĆA POSLE
Četvrt stoleća nakon što je prvi put prikazan, Tanovićev film „Ničija zemlja“, jedno od najznačajnijih ostvarenja bosanskohercegovačke kinematografije, vraća se na SFF, u okviru programu Open Air, u Ljetnom kinu Coca-Cola, najvećoj festivalskoj lokaciji. Ova festivalska projekcija biće prvo prikazivanje digitalno restaurirane verzije filma koji je obeležio istoriju domaće i svetske kinematografije. Festivalska publika prva će imati ekskluzivnu priliku da pogleda restauriranu verziju u 4K rezoluciji, koju je tek restaurirao Studiocanal koristeći izvorni 35 mm filmski negativ.
Premijerno u svetu, „Ničije zemlje“ prikazana je 12. maja 2001. u Kanu, gde je osvojila nagradu za najbolji scenario. Već u avgustu prikazan je domaćoj publici na SFF, gde su ga žiri i publika proglasili za najbolji film. Bio je to početak velikog međunarodnog uspeha koji je vrhunac dostigao 24. marta 2002. osvajanjem Oskara za najbolji film na stranom jeziku.
Na projekciji u okviru 32. SFF očekuje se dolazak ekipe filma predvođene rediteljem Tanovićem, čiji je prvenac otvorio novo poglavlje u istoriji bh. filma i pokazao da priče iz BiH mogu dostići sam vrh svetske kinematografije. U filmu, između ostalih, glume Branko Đurić, Rene Bitorajac, Filip Šovagović, Žorž Siatidis, Serž-Anri Valke, Ketrin Kartlidž…
Organizatori ovogodišnjeg SFF takođe su saopštili da će dobitnici Počasnog Srca Sarajeva, osim već dosad objavljenih, biti i Emir Hadžihafizbegović, jedan od najznačajnijih glumaca bh. i regionalne kinematografije, za sve njegove nezaboravne uloge i sveukupni doprinos filmskoj umetnosti, kao i američki glumac i aktivista Vudi Harelson, za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti i iznimnu glumačku karijeru.
OPUS ZA PAMĆENJE
SFF već više od tri desetleća gradi i promoviše filmsku kulturu BiH i regiona. Kako je Festival rastao, rasla je i njegova odgovornost da oda priznanje umetnicima koji su svojim delom trajno obeležili bh. kinematografiju. „Među nama su umjetnici čiji rad postaje dio kulturnog pamćenja jedne sredine. Kada se osvrnemo na bosanskohercegovačku i regionalnu kinematografiju, svuda prepoznajemo trag Emira Hadžihafizbegovića i njegovih uloga duboko utkanih u neka od najznačajnijih filmskih ostvarenja. Zadovoljstvo je Počasno Srce Sarajeva dodijeliti umjetniku koji je svojim opusom obilježio kinematografiju sredine iz koje je i sam potekao – iste one iz koje je prije više od tri desetljeća izrastao i SFF, i to za glumački opus koji nadilazi granice jezika, država i scena”, navodi Jovan Marjanović, direktor SFF.

Emir Hadžihafizbegović rođen je 20. augusta 1961. u Tuzli, gde je završio osnovno i srednje obrazovanje, a Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je 1986. u klasi Emira Kusturice. Nakon angažmana u Narodnom pozorištu u Tuzli i ratnog perioda, nastavlja umetnički rad u Sarajevu, gde gradi jedan od najprepoznatljivijih glumačkih opusa u regionu. Ostvario je više od 70 uloga u igranim filmovima, dok je u teatru i drugim medijima zabeležio više od stotinu uloga. Njegov rad obeležile su suradnje s autorima poput Ognjena Sviličića, Rajka Grlića, Jasmile Žbanić, Pjera Žalice, Srđana Vuletića i Emira Kusturice, a filmovi u kojima je igrao nagrađivani su na festivalima u Kanu, Berlinu, Lokarnu i Roterdamu. Između ostalog, dobitnik je i Nagrade Andrej Tarkovski na Međunarodnom filmskom festivalu „Zerkalo“ u Rusiji, nazvanom po kultnom filmu tog autora „Ogledalo“, koji se održava u Ivanovskoj oblasti. Za ulogu u filmu „Takva su pravila“ osvojio je nagradu za najboljeg glumca u programu Orizontti na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, Zlatnu arenu u Puli i niz međunarodnih nagrada. Njegove uloge u filmovima „Armin“, „Karaula“, „Smrt čovjeka na Balkanu“, „Praznik rada“, „Gori vatra“, „Kod amidže Idriza“, „Naša svakodnevna priča“ i „Žaba“, takođe su prepoznate s brojnim nagradama na festivalima širom Europe, Afrike i Severne Amerike.
Kao glumac prvak i direktor Kamernog teatra 55 u Sarajevu, paralelno je gradio istaknut teatarski opus. Autor je četiri autorska projekta „Godine prevare“, „Iza sna“, „Tarik nije dio tala” i „Kijametski dan”, s kojima je gostovao na scenama od Njujorka i Toronta do Pariza, Londona, Berlina i Sidneja.
LAKOĆA GLUMAČKOG POSTOJANJA
Kao jedan od najcenjenijih i najsvestranijih glumaca svoje generacije, čija je karijera podjednako uspjšna na filmu, televiziji i u teatru, Vudi Harelson tri puta je bio nominiran za nagradu Oskar, uključujući nominaciju za najboljega glavnog glumca za film „Narod protiv Larija Flynta“, kao i nominacije za najboljega sporednog glumca u „Glasniku“ i „Tri plakata izvan grada“. Zapaženu ulogu imao je i u Zlatnom palmom nagrađenom filmu Rubena Estlunda „Trougao tuge“.

„Woody Harrelson jedan je od onih glumaca kojima povjerujete i u najnevjerojatnijim ulogama, dok istodobno bez problema možete zamisliti da je osoba s kojom se družite svakodnevno. Ta nevjerojatna lakoća glumačkog postojanja zapravo je nešto najteže što se može postići pred kamerama, a njemu to uspijeva iz filma u film. Njegov talent, karizma i odvažnost uzor su brojnim budućim generacijama. Čast nam je što mu možemo dodijeliti Počasno Srce Sarajeva“, kaže je Jovan Marjanović.
U okviru 32. SFF biće prikazan film „Dobrodošli u Sarajevo“ Majkla Vinterbotoma iz 1997. koji je premijerno prikazan u Kanu, iste godine i na 3. SSFF, a u kojem Harelson igra jednu od glavnih uloga. Film je potresno ispitivanje rata u Bosni sredinom 1990-ih i uloge novinara u njegovom medijskom pokrivanju, a temelji se na knjizi novinara Majkla Nikolsona, „Natasha’s Story“.
Publika će ga uskoro gledati u glavnoj ulozi serije „Brothers“ platforme Apple TV, uz Metjua Makonahija, čija je premijera zakazana za 23. septembar. Uz Kristen Stjuart, Harelson tumači glavnu ulogu u filmu „Full Phil“ Kventina Dipija, koji je ove godine premijerno prikazan u Kanu. Nedavno je završio snimanje Netflixovog „The Cackling of the Dodos“, u kojem glumi uz Sema Rokvela, a trenutno producira dokumentarni film o kultnom ostinskom koncertnom prostoru Armadillo World Headquarters.
Harelson je scenarista, reditelj i glavni glumac filma „Lost in London“, prvog dugometražnog filma snimljenog u jednom neprekinutom kadru i uživo emitovanog u bioskopima. Dobitnik nagrade Emi za kultnu ulogu Wudija Bojda u seriji „Kafić Uzdravlje“, Harelson je ostvario zapažene TV uloge i u serijama „Pravi detektiv“ i „Vodoinstalateri Bele kuće“. Njegov je autorski i glumački trag jednako snažan i na teatarskim daskama – nastupio je u brodvejskoj obnovi predstave „The Rainmaker“, kao i u londonskim produkcijama „On an Average Day“ i „Noć iguane“. Režirao je i off-Brodvej produkciju sopstvene drame „Bullet for Adolf“, koju je napisao zajedno s Frankijem Hejmanom.

