Crna Gora je i dalje u regionu, a i šire, „država čuda“, kako je odavno etiketiraju mnogi politički analitičari. Blokada crnogorske Skupštine traje već više od mjesec dana, vlast i opozicija nikako da nađu zajednički jezik o bilo čemu, još nije usvojen budžet za ovu godinu, haos na sjednici Skupštine opštine Budva na kojoj je poslije dva i po mjeseca nakon izbora konačno izabran predsjednik lokalnog parlamenta, putovanja šezdesetak crnogorskih poslanika prošle godine su poreske obveznike koštala 352.000 eura…
Nakon što je 17. decembra na sjednici Ustavnog odbora usvojen zaključak da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, lider GP URA Dritan Abazović rekao je da je na taj dan izvršen državni udar na crnogorske institucije. I bio je u pravu.
MANDIĆEVA DIKTATURA: „Od kad postoji Ustavni sud, ovo se nikad nije desilo“, kazao je Abazović, dodajući da je to uvod u diktaturu Milojka Spajića i Andrije Mandića i da ne može proći bez adekvatnog odgovora.
U parlamentu ni 31. januara nije riješena ustavna i politička kriza izazvana sredinom decembra poslije odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, jer predstavnici vladajuće većine nisu prihvatili predlog opozicije da se istovremeno deblokira državni parlament i konstituiše lokalna vlast u Budvi.
Posljednjeg dana januara, na sjednici Kolegijuma Skupštine, vladajuća većina predvođena predsjednikom Andrijom Mandićem, tražila je da opozicija odmah odblokira parlament i da se zajedno obrate Venecijanskoj komisiji. Mandić je tada izjavio da parlamentarna većina smatra da na Ustavnom odboru nije prekršen Ustav i da je sve urađeno u skladu sa zakonom.
Nova sjednica Kolegijuma održana je 3. februara kada je na samom početku predsjednik Skupštine Andrija Mandić opoziciji izrekao mjeru udaljenja iz Skupštine na 15 dana. Predstavnici opozicije napustili su sjednicu Kolegijuma i poručili da vlast preuzima odgovornost za sve što će se događati. Poslije ove radikalne mjere, Mandić je odmah zakazao sjednicu Skupštine i ubrzo je prekinuo. Pohvalio se da je deblokirao Skupštinu i da će o nastavku sjednice obavijestiti poslanike.
PRODUBLJIVANJE KRIZE
Dakle, još ništa od budžeta. Na istoj sjednici Kolegijuma bilo je predviđeno da se postigne kompromis o predlogu sporazuma opozicije o deblokiranju Skupštine.
„Andrija Mandić je, zajedno sa ostalima iz većine, odustao od kompromisa. Politička kriza će se ovim samo produbiti. Za to je kriv prije svega Mandić, ali i premijer Spajić i svi ostali poslanici većine koji ćute na ono što se dešava“, izjavio je šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Moglo se pretpostaviti šta se sprema, jer je u Skupštini bilo više policije nego novinara i poslanika, a odgovornost za sve što se dešava snosi većina čiji je lider Andrija Mandić, prokomentarisao je Konatar.
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je, nakon sjednice Kolegijuma, da šef parlamenta Mandić želi da sruši svaku mogućnost dogovora između skupštinske većine i opozicije.
„Za sve što će se događati u političkom životu, institucijama i van njih je zasluga vladajuće većine, a htjeli smo da izađemo sa našim predlogom izlaska iz krize“, rekao je Nikolić.
Lider Crnogorske evropske partije Novak Adžić takođe je kritikovao predsjednika Skupštine: „Andrija Mandić je okupacioni guverner Crne Gore“.
Parlamentarna većina usaglasila je sporazum od pet tačaka i poslala ga opoziciji na potpis da bi potom bio upućen Venecijanskoj komisiji. U njemu se navodi da je mišljenje Venecijanske komisije obavezujuće za Skupštinu Crne Gore.
Ustavnu krizu izazvala je odluka Ustavnog odbora i parlamenta o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović i namjera skupštinske većine da u penziju pošalje još dvoje sudija tog suda. Od tada parlamentarna opozicija ne dozvoljava održavanje sjednica Skupštine dok se ta odluka ne poništi, jer smatraju da je prekršen Ustav. Opozicija tvrdi da je na djelu “ustavni puč“.
Iz vladajuće većine su odgovarali da se radi o pokušaju da se na funkcijama sačuva „dio partijskih sudija“ koji „otključava iz zatvorskih ćelija one koje je stigla pravda“.
REKORDAN MANJAK
Oglasio se u svom stilu i premijer Milojko Spajić: „Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović, koja je pritom uzela pozamašnu naknadu, ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu“.
Spajićev kabinet je u decembru ostvarila najveći manjak budžeta u istoriji Crne Gore. Konsultantska kuća Fidelity consalting saopštila je da je deficit budžeta u posljednjem mjesecu 2024. iznosio čak 231,2 miliona eura. Iz Vlade su ćutanjem propratili objavljivanje tog zabrinjavajućeg podatka o javnim finansijama.
Parlamentarna vladajuća većina danima tvrdi da bez usvajanja budžeta neće biti isplaćene plate zaposlenima u javnom sektoru i penzije. Međutim, plate i penzije mogu se isplatiti i bez usvojenog budžeta, jer se u takvim okolnostima primjenjuje institut privremenog finansiranja. Stvarni problem za Vladu Milojka Spajića je, po tvrdnjama brojnih analitičara, nemogućnost novog zaduživanja, a bez novih pozajmica u državnoj kasi neće biti novca za plate državnih službenika i penzionera možda već u martu.
Parlamentarna opozicija saopštila je u nedjelju da im ponuđeni sporazum većine u ovoj verziji nije prihvatljiv, te da rade na izradi sopstvenog prijedloga.
„Imajući u vidu našu posvećenost pronalaženju rješenja za izlazak iz aktuelne političko-institucionalne krize, obavještavamo javnost da radimo na izradi sopstvenog sporazuma. Suštinske odrednice našeg predloga predstavićemo ambasadorima Kvinte i Delegaciji EU u Podgorici, kako bi nedvosmisleno pokazali posvećenost evropskom putu Crne Gore i vladavini prava“, dodaju u saopštenju.
Lideri parlamentarne opozicije razgovarali su 3. januara sa ambasadorima zemalja članica Kvinte (SAD, Francuska, Italija, Nemačka i Velika Britanija) i Delegacijom Evropske unije u Podgorici, ali poslije razgovora nisu ništa saopštili za javnost.
Bivši predsjednik Ustavnog suda i dekan Pravnog fakulteta Blagota Mitrić uvjerava da je Crna Gora u bezizlaznoj pravnoj situaciji.
Svaki pripravnik zna da je odluka Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Đuranović neustavna i neodrživa i da Ustavni sud treba da je stavi van snage, ocijenio je Mitrić poručujući i da je „nečuveno“ to što uslove i sticanje prava na odlazak u penziju tretiraju dva zakonska akta.
Tako je Mitrić, u razgovoru za Pobjedu, prokomentarisao zahtjev opozicije da se, u svrhu prevazilaženja aktuelne političke krize i deblokade rada parlamenta, povuče neustavna odluka Ustavnog odbora kojom je, zbog ispunjavanja uslova za odlazak u penziju, a primjenom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović.
Prema profesoru Mitriću, u slučaju sutkinje Đuranović na djelu je apsurdna pravna situacija.
TIRANIJA VEĆINE
Da je Crna Gora iole normalna država i da imamo iole „normalan“ Ustavni sud, situacija u kojoj se trenutno nalazimo bila bi riješena na jednoj sjednici tog suda od petnaestak minuta, uz dopunu koja bi podrazumijevala izmjene protivurječnih propisa koji se odnose na uslove penzionisanja sudija i prihvatanje rješenja koja se odnose na sve, jedan je od stavova pravnih eksperata. Ali, kako upozoravaju pravni stručnjaci, u Crnoj Gori su sve institucije zarobljene od vladajuće većine i na djelu je tiranija većine.
Predstavnici vlasti i opozicije nisu uspjeli da postignu dogovor o prevazilaženju blokade Skupštine zbog maksimalističkih zahtjeva, smatra politički analitičar Srđan Vukadinović. On obraćanje Venecijanskoj komisiji ne vidi kao dobar potez: „Nije dobro da bilo ko sa strane rješava sporna pitanja u Crnoj Gori. To pokazuje slabost i nezrelost političkih elita. Mi često govorimo da ćemo ići u Evropsku uniju, ali se tamo ne ide tako što će se zadovoljiti samo administrativni zahtjevi Brisela“.
Predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću još nije zaboravljeno ni zaklinjanje da je ako ne bude dogovora o uvođenju srpskog jezika u Crnoj Gori kao službenog – rješenje ustavotvorna skupština.
Ustavotvorne skupštine se održavaju po pravilu nakon promjene državno-pravnog statusa jedne države ili radikalne promjene sistema vladanja. Kako ni jedno ni drugo nije u pitanju, to se ustavne odredbe o jeziku mogu promijeniti jedino na način na koji propisuje član 157 Ustava, a to je dvotrećinskom većinom svih poslanika uz potvrdu na referendumu od tri petine svih birača u državi. Svaki drugi način bio bi pravno nasilje i svrstao bi Crnu Goru u države totalitarnog, autokratskog režima – kazao je za Pobjedu dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i advokat, povodom Mandićeve najave da treba uvesti srpski jezik kao službeni.
Crna Gora je već imala Ustavotvornu skupštinu nakon što je proglasila nezavisnost, te po pravilu ne može imati novu ustavotvornu skupštinu, osim ako Mandić ne želi da promijeni državo-pravni status Crne Gore ili sprovede revoluciju i prekine sadašnji poredak vladavine koji bi morao okarakterisati kao autokratski, objasnio je Vukčević.
To što traži Mandić nema utemeljenje u pravnoj praksi i po ocjeni više pravnih eksperata radi se o pravnom nonsensu. Pravni stručnjaci kažu da se ustavotvorna skupština obično formira na izborima nakon „revolucionarnih vremena“.
Mandić i škaljarski klan
Predsjednik crnogorskog parlamenta ponovo je aktuelni političar u Hrvatskoj. Andrija Mandić bi mogao uskoro biti u fokusu istrage Specijalnog državnog tužilaštva, čak i procesuiran zbog „suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi – ekskluzivno je otkriveno u emisiji „Bujica“ na hrvatskoj televiziji Z1. Prema tim informacijama, prepiska iz Skaj aplikacija povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka crnogorskog parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana.
Pomenuti medij navodi da se sve glasnije šapuće o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali kriminalni klanovi.
Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je prošle godine u Hrvatskoj stekao titulu persona non grata jedan je od ključnih protagonista destabilizacije Crne Gore – ističe se, između ostalog, u prilogu posvećenom ulozi aktuelnog predsjednika crnogorskog parlamenta. Pored predsjednika parlamenta, u julu 2024. Zagreb je proglasio nepoželjnima i poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Crne Gore Aleksu Bečića.
Inače, Ustavotvorna skupština se ne pominje u važećem crnogorskom Ustavu.
SPORENJA O JEZIKU
Pitanje „službenosti“ srpskog jezika u Crnoj Gori riješeno je odredbom Ustava: „Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik“.
Srpski jezik ovim nije u podređenom položaju, objašnjavaju pravni eksperti. Oni kažu kada bi se sazvala „ustavotvorna skupština“, ne bi se mijenjala samo odredba o jeziku nego bi se pisao sasvim novi Ustav po volji Andrije Mandića i njegovih nalogodavaca. Pitanja koja bude naglašena osjećanja kod građana Crne Gore, poput onih o jeziku i državljanstvu, mogu da prouzrokuju tenzije i podrivaju put zemlje ka Evropskoj uniji, upozorio je i Marjan Šarec, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.