Piše: Veseljko Koprivica
Na spisku za politički odstrijel u Crnoj Gori našli su se ovih dana dvojica predsjednika i dvije ministarke. U tom kvartetu čija se smjena traži nalaze se predsjednik Milo Đukanović, premijer Zdravko Krivokapić, ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović i ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.
ĐUKANOVIĆ: Prošle nedjelje Skupština Crne Gore usvojila je, glasovima vladajuće većine, predlog da se pokrene postupak za utvrđivanje da li je Đukanović prekršio Ustav prilikom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija. Predlog koji je inicirala Socijalistička narodna partija podržao je 41 poslanik vlasti, dok je 36 poslanika opozicije bilo protiv. Predlog će biti proslijeđen Ustavnom sudu.
Poslanici iz vladajućih partija bili su kategorični da je šef države prekršio Ustav za vrijeme događaja na Cetinju. Opozicija tvrdi da je inicijativa SNP-a politikantski pamflet, te da je tada Ustav prekršio premijer Zdravko Krivokapić.
SNP je u obrazloženju naveo da je Đukanović 28. avgusta na Cetinju kazao da “nije pametno insistirati na ustoličenju Joanikija u tom gradu već je pametno to izmjestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima”. SNP smatra da je time Đukanović grubo povrijedio član 14. Ustava, koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Navodi se da se Đukanović direktno umiješao u poslove Mitropolije crnogorsko-primorske SPC i tako “protivno Ustavu, narušio načelo sekularnosti Crne Gore, odnosno načelo odvojenosti vjerskih zajednica od države”.
Iz Đukanovićevog kabineta negirali su optužbe, ocjenjujući da se predsjednik Crne Gore ponašao shodno ustavnim ovlašćenjima.
Tokom rasprave u parlamentu poslanici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista kazali su da se tada na Cetinju vojskom i policijom upravljalo van Crne Gore, a premijer Krivokapić i njegovi saradnici bili su izvršioci. “To se dešava kada vam iz Beograda finansiraju izbornu kampanju, kada vam tuđa crkva bira Vladu”, kazao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić.
Iz Demokratske Crne Gore tvrde da je Đukanović povrijedio Ustav u više navrata. U Liberalnoj partiji smatraju da su motivi za pokretanje postupka ukorijenjeni u animozitetu prema procrnogorskim strankama i predsjedniku države. Predsjednik Crne Gore prema Ustavu ima jednako pravo na slobodu izražavanja kao i svaki drugi građanin. Ustavnim članom 57 definisano je da niko ne može biti pozvan na odgovornost niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo, objasnili su poslanici DPS-a. Iz opozicije su podsjetili da je Đukanović na posljednjim predsjedničkim izborima osvojio 180.000 glasova i da vladajuća većina treba da uvaži i te građane i tu činjenicu.
I u Novoj srpskoj demokratiji tvrde da je Đukanović prekršio Ustav, a Demokrate kažu da je Đukanović prekršio više članova Ustava.
Poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović bio je izričit: “Jedini čovjek koji je tokom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra izvjesno izašao iz granica svoje nadležnosti i prekršio Ustav jeste premijer Zdravko Krivokapić. On je, prema sopstvenom priznanju, tih dana komandovao policijom iako za to nema ni zakonskih ni ustavnih nadležnosti.”
Ustavni sud je već duže u nelegitimnom sastavu i politizovan, zbog čega neće moći da odluči o tome da li je predsjednik države prekršio Ustav, izjavio je nekadašnji predsjednik i sudija tog suda Blagota Mitrić.
VLADA: Na tapetu je opet i Vlada. “Za nas ova vlada ne postoji i nećemo glasati za njene zakone i zakonske projekte jer je ona politički mrtva”, kazao je jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević.
Milo Đukanović kaže da je jasno da DPS ima vrlo negativan stav o radu aktuelne vlade i da će podržati svaku inicijativu o njenoj smjeni.
Iz Socijaldemokratske partije saopštili su da je platforma DF-a za izlazak iz političke krize samo potvrda da je Vlada Crne Gore pala, te da se danas Crna Gora nalazi u političkoj krizi koja je prerasla u institucionalnu.
Demokratski front je, naime, 22. novembra partijama parlamentarne većine dostavio ponudu za izlazak iz političke krize. DF predlaže da se u najkraćem mogućem roku izabere nova vlada koja bi bila sastavljena od predstavnika tri pobjedničke koalicije, kao i da žele da se u novu vladu uključe autentični predstavnici manjinskih naroda, i to na odgovornim pozicijama. U platformi se naglašava da nakon godinu dana od formiranja Vlade totalitarni režim Đukanovića nije demontiran, institucije sistema nisu očišćene od ključnih kadrova DPS-a, nije napravljen jasan otklon od pogubnog neoliberalnog ekonomskog modela, nije pokrenuta oštra i beskompromisna kampanja za zaustavljanje šverca cigareta i narkotika, izgubljeno je 30.000 radnih mjesta, BDP će na kraju 2021. biti pet odsto manji od BDP-a na kraju 2019, zaduženje se povećalo na 4,1 milijardu eura, što iznosi 87 odsto BDP-a u 2021. godini. Nije potpisan Temeljni ugovor sa SPC-om. Nije sproveden popis stanovništva. Odnosi sa Srbijom kao najvažnijim regionalnim partnerom dodatno su pogoršani. Vlada u ključnim oblastima vodi politiku identičnu politici Đukanovića i DPS-a. Vlada nema podršku parlamentarne većine… Zbog takvih odnosa država ne funkcioniše. Autori na kraju podsjećaju da je Demokratski front najsnažniji konstituent nove vlasti i da je nakon višemjesečnog neiskrenog i neproduktivnog pregovaranja izdana volja 133.000 glasača koalicije Za bolju Crnu Goru, kao i mnogih birača iz druge dvije koalicije. DF insistira da se pregovori vode brzo i efikasno, bez ikakvih uslovljavanja sa bilo čije strane i da se završe do 10. decembra. Platformu su potpisali Andrija Mandić, Nebojša Medojević i Milan Knežević.
I deset opozicionih stranaka pripremilo je politički dokument Platforma za građanski i evropski konsenzus kroz politički dijalog. Ovaj dokument potpisali su: Demokratska partija socijalista Crne Gore, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate Crne Gore, Bošnjačka stranka, Albanska alternativa, Demokratska unija Albanaca, Demokratska partija, Forca, Liberalna partija i Hrvatska građanska inicijativa.
Ocijenjeno je: “Duboka društvena podijeljenost koju je prouzrokovala aktuelna vlast proizvela je izrazitu političku nestabilnost koja neminovno dovodi i do socijalnog, ekonomskog i institucionalnog haosa na nivou države”.
Ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnu Bratić propisno je iskritikovao i PEN centar. Urušavanje prosvjetnoga sistema na svim nivoima – od predškolskog do visokoškolskog – prepoznatljivo je obilježje rada aktuelne ministarke, saopšteno je sa te adrese.
“Ukazivali smo javnosti na njene staljinističke metode smjene nekoliko stotina direktora crnogorskih škola izvršene ukazom, te imenovanje vršilaca dužnosti direktora u skladu s dokazanom lojalnošću aktuelnoj vlasti, Crkvi Srbije, te kleronacionalističkim idejama koje Crnu Goru vide kao etnički, nacionalno, vjerski i jezički homogenu zemlju u kojoj nema mjesta za drugačije”, ističu iz PEN centra.
Zatražena je njena, kao i smjena ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović, koja je prozvana “ministarka smrti” zato što je za vrijeme njenog mandata u Crnoj Gori od korone umro veliki broj ljudi. Prije nekoliko dana ispred Ministarstva zdravlja priređen je performans kada je izložen 2.231 par cipela. Time je slikovito i potresno prikazano koliko je ljudi preminulo od koronavirusa od početka pandemije.
Nakon održanog performansa porodica članova preminulih od kovida-19, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković pozvala je ministarku zdravlja da “hitno” podnese ostavku zbog “neodgovornosti i nesposobnosti”.
Premijer Zdravko Krivokapić, vjerovatno jedini premijer u Evropi koji neće da se vakciniše, izjavio je da je performans “politički teatar” i pohvalio se da ministarka zdravlja predstavlja “primjer odgovorne i savjesne ministarke, koja postiže izvanredne rezultate u svom resoru”.
Protiv ministarke zdravlja već su podnijete dvije krivične prijave.
Performans je izazvao interesovanje brojnih svjetskih medija.