Kako da osvojite knjigu?
1. Svi zainteresovani za učešće treba da u komentaru ove vesti na sajtu Novog magazina odgovore na pitanje: Šta mislite o smrtnoj kazni?
(Pri ostavljanju komentara koristite puno ime i prezime, jer se NEĆE računati odgovori koji ne budu potpisani ).
2. Pobeđuje odgovor koji bude imao najviše preporuka do 16 časova.
3. Ukoliko broj preporuka dva ili više komentara bude izjednačen, nagradna igra se produžava za 15 minuta i ime dobitnika se tada određuje.
4. Računaće se SAMO odgovori onih učesnika koji su ostavili e-mail adresu (vidljivu jedino administratorima sajta). Odgovori učesnika koji nisu ostavili mejl NEĆE biti objavljeni na sajtu i neće učestvovati u nagradnoj igri.
5. Pravo učešća imaju svi ali u toku jedne sedmice knjigu možete osvojiti samo jednom.
6. Ime dobitnika ćemo objaviti na našoj Facebook stranici i kontaktirati mejlom.
7. Dobitnici koji su iz Beograda nagrade će moći da podignu u redakciji nedeljnika Novi magazin na Terazijama a dobitnicima iz ostalih mesta u Srbiji nagrade ćemo poslati poštom na kućnu adresu.
Ukratko o knjizi
Pred povlačenje iz vašingtonske policije detektiv Aleks Kros zna da ne može odbiti novi slučaj. Prijatelju njegovog partnera Džona Sampsona podmetnuto je ubistvo i osuđen je na smrt. Ko su njegovi tužioci? Vojska Sjedinjenih Država. Dok nova žena u Krosov život unosi novu nadu posle gubitaka, Kros i Sampson se sukobljavaju s kodom časti i tišine i trojicom nemilosrdnih ubica. No vreba još veća pretnja: njihov poslodavac, smrtonosni genije koji Krosa upoznaje s novim dubinama užasa… poslednji od ČETIRI SLEPA MIŠA.
„Kros se svrstava među najveće likove kriminalističkih romana.“
Dallas Morning News
„Kros je jedan od velikih protagonista savremenog kriminalističkog žanra.“
San Francisco Examiner
„Autor koji se ubraja među najznačajnije američke pisce.“
New York Times
Biografija autora
Iako kao svog omiljenog autora često navodi Markesa, Džejms Paterson priznaje da su na njega najinspirativnije delovali filmovi Dan šakala i Isterivač đavola. U intervjuu datom listu Chicago Tribune 2001. godine, on kaže: “U jednom momentu sam odlučio da u meni ne leži Uliks, ali da bi mogao ležati Dan šakala.” Ta odluka dovela je do brojnih pojavljivanja Patersonovog imena na listama bestselera i preko 20 napisanih romana.
Pošto je napisao nekoliko uspešnih trilera, Paterson je ranih devedesetih došao na ideju da kreira lik Afro-američkog heroja u okviru tog žanra. Ideja je rezultovala nizom bestselera, čiji je glavni akter, forenzički psiholog Aleks Kros, postao jedan od najpoznatijih likova u detektivskoj literaturi i inspiracija za dva filma (Poljubi devojke, 1997. i Prikrada se pauk, 2001., oba sa Morganom Frimenom u ulozi Krosa).
Paterson je autor čije pisanje nije ograničeno na žanr koji mu je doneo najviše uspeha. Godine 1998. objavio je naučno-fantastični roman Kad dune vetar (When the wind blows) koji za temu ima posledice eksperimenata u bioinženjeringu, a 2001. pojavljuje se Suzanin dnevnik za Nikolasa, roman koji je kritičar Njujork Tajmsa Dženet Maslin po snazi uporedila sa Mostovima okruga Medison.
Džejms Paterson živi u Palm Biču na Floridi, gde radi kao direktor marketinške agencije. Dobitnik je nagrade Edgar, koja se dodeljuje za najbolja debitantska ostvarenja u oblasti kriminalističkog žanra, za roman The Thomas Berryman Number, 1977. Prema sopstvenom priznanju, ambicija mu je da bude “kralj okretača stranica” (The King of Page-turners).


Izvršenjem smrtne kazne automatski dobijamo novog krivca i tako ulazimo u vrzino kolo.
Mislim da niko nema pravo da odlucuje o nicijem zivotu. Oni koji su pocinili najveca zla to su oni kojima je njihova bolest to dozvolila.
Prvo sam mislio da niko nema pravo oduzeti nekome život. Ali kada vidim kakva se monstruozna i serijska ubistva i silovanja dešavaju počinjem da razumem Kineze…
Pouceni iskustvom ove civilizacije> Smrtna kazna je nuzna i neophodna. Toliko smo postali bezosecajni u izvrsenju raznih zlocinackih (krivicnih) dela, da jedino smrtna kazna moze biti preventivno delovanje na ljude uz materijalno oduzimanje svih dobara familije do 3 reda. Sve ostalo nema svrhe. Jer ljudsko bice je socijalno bice koje je deo neke zajednice zar ne? Kakvom ga napravi zajednica(porodica, familija), neka onda snosi i odgovornost. Pa nisu Japanci bili blesavi u srednjem veku…
Iako u trenutku užasnuta gnusnim delom počinioca, kažem u sebi njemu je mala i smrtna kazna….ipak mišljenja sam da je doživotna robija veća kazna do smrtne.
Smrtna kazna jeste ekvivalent za neciji oduzeti zivot,ali,dozivotna robija je mnogo teza.Svest kaznjenog da su ta cetiri zida ZAUVEK njegovo mest boravka,plus okruzenje u kome se nalazi … Osudjenik na dozivotnu robiju je rekao :” Bolje da me odmah ubiju,to bi za mene bila sloboda “
Treba je ukinuti. Doživotno utamničenje je efikasnije.
Dozivotna kazna sada moze predstavljati za neke najlepsi period u zivotu. Primer su elitni zatvori sa 5 zvezdica u Austriji i Norveskoj, gde silovatelji, ubice i pedofili zive bolje nego pola stanovnistva Evrope. Retko ko i dobija dozivotne kazne, uglavnom su to kazne od 20 do 30 godina… Svako ima pravo na novu sansu, i protivim se smrtnoj kazni, ali takvi ljudi treba da trunu u samici 2×2 do kraja zivota…
Smtne kazne nisu način za kažnjavanje ljudi… Ko nam daje za pravo da na takav brutalan način okončamo nečiji život?
mislim da nam je Bog dao zivot i samo on moze da nam ga uzme!
Ja nisam za smrtnu kaznu, koliko god da je neko zao i nemoralan, oduzeti nekom zivot nije humano i ljudski. Ali naravno da ne podrzavam ljude koji su napravili strasna krivicna dela, samo mislim da postoji niz drugih nacina da se kazne, pored dozivotne robije i nekog nacina psihickog kaznjavanja ili odredjenih sankcija. Jer ko smo mi da sudimo o necijem zivotu?
Moj odgovor na ovo pitanje je- sta mislite o pedofiliji?