“Iako je napredak očigledan, medijska reforma u Srbiji nije završena i ostaje jedan od prioriteta međunarodnih organizacija, jer je to uslov za razvijanje demokratije u Srbiji i proces evropskih integracija”, izjavila je danas šefica Odeljenja za medije Misije Dragana Nikolić Solomon na predstavljanju Pednacrta zakona o elektronskim medijima.
OEBS savetuje vlasti u Srbiji u reformi medijskog sistema, a naročito u uspostavljanju zakonodavnog okvira koji će uspostaviti slobodan rad medija uz primenu međunarodnih standarda i najbolje prakse, navela je Dragana Nikolić Solomon.
Istakla je da OEBS i druge međunarodne organizacije prvenstveno zanima kako će se budući zakonodavni okvir odnositi na nezavisnu uređivačku politiku i kvalitet informisanja građana Srbije.
Ocenila je da je prednacrt Zakona o elektronskim medijima u skladu sa evropskim standardima i dodala da su izradu tog akta pomogli OEBS, IREX i USAID.
Prednacrt je izradila Radna grupa Ministarstva kulture formirana pre četiri godine, na čelu sa profesorom Radetom Veljanovskim koji je naveo da je važeći Zakon o radiodifuziji, usvojen pre 10 godina, odradio svoje i da su u prednacrtu unete odredbe o novim medijima i digitalizaciji medija.
Veljanovski je dodao da je predložen novi način izbora članova Republičke radiodifuzne agencije koja bi promenila naziv u Agencija za elektronske medije i da bi članove saveta tog tela mogli da predlože i nacionalni saveti manjina.
“Pojačana su odredbe o autonomiji i nezavisnosti javnog servisa i mogućnosti da građani kontrolišu rad javnog servisa, predviđen je i bolja i efikasniji način naplate pretplate, kao i podrška digitalizaciji republičkog i pokrajinskog javnog servisa”, rekao je Veljanovski.
Državna sekretarka Ministarstva kulture Dragana Milićević Milutinović rekla je da su završeni i prednacrti zakona o javnom informisanju i javnom servisu, i izrazila nadu da budući sastav ministarstva neće ostaviti u fioci te dokumente, i dodala da je planirano da se zakoni upute u javnu raspravu.
“Nadam se da će medijska oblast uskoro biti uređena donošenjem tih zakona, kao i zakona o elektronskom servisu, medijskim akreditacijama i veoma važnog zakona o Tanjugu”, rekla je Dragana Milićević Milutinović.
Stručnjak Ministarstva za kulturu Miloš Stojković naveo je da su glavne karatkeristike prednacrta razvoj slobodne konkurencije, usklađenost sa evropskim standardima i unutrašnja usklađenost zakonskih normi u Srbiji.
Potpredsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Dragan Janjić ocenio je da nije dobro i da je nepotrebno donošenje posebnog zakona o javnim servisima zbog opasnosti da se zakoni međusobno potiru, a Dragana Milićević Milutinović navela je da je donošenje tog zakona predviđeno Medijskom strategijom.
Članovi radne grupe su, osim Veljanovskog, bili i profesori Dubravka Valić Nedeljković i Vladimir Vodinelić, šefica kabineta predsednika Ustavnog suda Vesna Dabić, advokati Slobodan Kremenjak i Božo Prelević i marketinški stručnjak Igor Avžner.


Naziv ovog zakona treba da glasi: “Zakon o audio i audio-vizuelnim medijaskim uslugama”. Nije dobar naziv: “Zakon o elektronskim medijima” zato sto sto su ovi mediji, po Ustavu i vazecem Zakonu o javnom informisanju, radio programi, televizijski programi …
U tacki 13. Direktive o AVMS pominju se “pruzaoci privatnih i javnih audio-vizuelnih medijskih usluga”. Zato u cl. 70. prednacrta ovog zakona nisu dobro skovani tautoloskih izrazi: “usluga javnog audio-vizuelnog servisa” i “pruzalac usluge javnog audio-vizuelnog servisa”.
Itd. i tsl. – u nedogled, tokom sluzbene javne rasprave.