Home Vesti Postajemo nacija debelih

Postajemo nacija debelih

0

Ðukić u Beču učestvuje na ministarskoj konferenciji Svetske zdravstvene organizacije (SZO) na temu ishrane i nezaraznih bolesti.

“Ono što najviše zabrinjava je da je 15 odsto školske dece kod nas izrazito gojazno. To je splet okolnosti da brza hrana počinje da postaje dominantan način ishrane u tinejdžerskoj populaciji. Nastava fizičkog vaspitanja ili trening, fitnes su postali vannastavna aktivnost prepuštena želji i finansijskim mogućnostima roditelja”, kaže dr Ðukić za Tanjug.

U školama, kako kaže, fizičko vaspitanje često je zamenjeno drugim predmetima, što doprinosi oboljenjima razvojnog doba.

S druge strane, moćna industrija hrane vrlo malo ulaže u čitav proces zdravog življenja i zdravog života, zbog čega dolazi do problema u kasnijoj životnoj dobi.

Zdrava ishrana je ključ dobrog zdravlja, a trenutno loša ishrana, gojaznost u visokoj meri podstiču nezarazne bolesti, koje izazivaju osam do deset odsto smrtnih slučajeva u evropskom regionu SZO. U evropskim regionima koje pokriva ova organizacija 50 odsto stanovništva ima problema sa prekomernom telesnom težinom, a 20 odsto pati od gojaznosti.

U Austriji, zemlji domaćina skupa, 24 odsto dece uzrasta od 14 godina je gojazno, a kod stanovnika između 18 i 64 godine to je čak 40 odsto.

Ðukić je ukazao da je populacija u Srbiji sve starija, a da nažalost ne možemo da se pohvalimo ni dužim životom jer je zbog gojaznosti, kardiovaskularnih oboljenja, neprepoznatih malignih oboljenja i loših skrininga, smrtnost velika. 

Skoro dve trećine ljudi u Srbiji umire zbog indikretne posledice gojaznosti, dijabeta, manifestovanih kroz poodmakla kardiovaskularna oboljenja.

Kvalitet života je bitno narušen potpunom deharmonizacijom porodičnih odnosa, velika je stopa nezaposlenosti, psihotraume kao posledice ratnih dešavanja u Srbiji učinili su da ta ranjiva populacija nema adekvatnu zaštitu ni u kući, a socijalne i zdravstvene ustanove nisu u međuvremenu imale finansijsku podršku da razviju potpun kapacitet koji je neophodan za prepoznavanje tih psihosomatskih oboljenja kod mladih.

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here