U Atini su jutros, drugog dana generalnog štrajka zbog novih mera štednje, ponovo izbili sukobi između demonstranata i policije koja je na njih ispalila suzavac.
Grccki parlament je uprkos protestima usvojio zakon o rigoroznim merama štednje
Time je otvoren put za dobijanje ključne pozajmice za otplatu duga, a zemlja je izbegla da zbog neplaćanja te naredne tranše zapadne u bankrot.
Za nepopularni zakon o uštedama od 28,4 milijardi evra do 2015. godine i privatizaciji javnih preduzeća što bi donelo oko 50 milijardi evra, u skupštini je glasala većina od 300 poslanika.
Izglasavanje tog zakona od ključnog je značaja ne samo za Grčku, već i za evrozonu koja je ugrožena mogućim bankrotstvom Grčke.
Rigoroznim merama se žestoko suprostavljaju sindikati koji su juče počeli 48-časovni štrajk, a sukobi demonstranata i policije nastavljeni su i jutros.
Policija je jutros potisnula grupu od 400 demonstranata levice koji su se okupili ispred hotela Hilton u centru grada i suzavcem ih sprečila da stignu do centralnog trga Sintagma.
Protesti u Atini u utorak takođe su bili obeleženi sukobima demonstranata i policije u kojima je povređeno 27 osoba, od toga 21
policajac.
Mladi ljudi sa kapuljačama bacali su kamenje i palili kante za đubre u centru Atine, dok ih je policija jurila, ispalivši na njih suzavac i šok bombe.
Štrajku su se priključili svi, od doktora, preko vozača hitne pomoći do radnika u kazinu, pa i glumaca u državnom pozorištu. Stotine letova je otkazano ili odloženo pošto su kontrolori vazdušnog saobraćaja napustili radna mesta na četiri sata. Štrajku su se produžili i radnici gradskog saobraćaja.
Grčki poslanici su u utorak započeli debatu o poslednjem paketu štednje, koja bi trebalo da se nastavi sutra. Taj paket mora da bude usvojen, kao i dodatni zakoni, kako bi Grčka dobila novu tranšu pomoći od 12 milijardi evra od EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz prošle godine odobrenog paketa pomoći od 110 milijardi evra.
Bez tih 12 milijardi evra, Grčka je suočena sa izgledima da idućeg meseca postane prva zemlja evrozone koja neće moći da plati dospele dugove – što je potencijalno katastrofanlni događaj koji bi mogao da upropasti evropske banke i teško pogodi druge finansijski ugrožene evropske zemlje.

