Između plavog Jadrana, plavog neba i slavonskog blata odvijaju se afere koje trenutno zaokupljaju javnost u Hrvatskoj. Prva se odnosi na pothvate zagrebačkog Geodetskog fakulteta s projektima financiranima iz fondova EU, a druga na masovnu eutanaziju svinja zahvaćenih afričkom kugom. Premda ne zadiru direktno u politiku, one za Vladu ne dolaze u najsretnije vrijeme. Jer počinje se pričati o tome da bi prvi od niza izbora koje treba održati sljedeće godine mogli pasti čak i u rano proljeće, pa su sve manji izgledi da neugodni događaji padnu u sretan zaborav. Iako je zaboravljivost javnosti obično tolika da se s njom već poslovično zbija šale, ipak će se u predizborno vrijeme naći dovoljno opozicionara i neovisnih medija da ne dopuste pad u zaborav tema iz kojih se još dade iscijediti nešto politički sočno.
JAHTA ZA GEODETE
Najprije su se još uoči proteklog ljeta pojavile vijesti o tome kako spomenuti fakultet za provođenje ‘evropskih’ projekata kupuje nepotrebno luksuzna terenska vozila i devet-metarsku jahtu. Geodeti su to demantirali uz objašnjenje da su i kopnena i morsko vozilo neophodna za obavljanje projektnih aktivnosti, a do Visa se skupu opremu ne može prevoziti „kaićem“ (čamčićem). Je li plovilo dizajnirano za transport i istraživanje ili morske užitke, ostalo je sumnjivo. No, ljeto je donijelo i nove, mada i dalje neslužbene vijesti o tome da se spomenutu jahtu iznajmljuje imućnijim gostima za skupe pare, što je također pobudilo pozornost Ureda evropskog javnog tužioca (EPPO). On je još u junu pokrenuo „dokazne radnje“, a prije dvadesetak dana objavljeno je da je pokrenuta istraga protiv tridesetak osoba, a nekoliko ih je uhapšeno.
Saznaje se da Geodetski fakultet sudjeluje u nekoliko poslova koji su predmet istrage zbog sumnji u „subvencijsku prevaru i koruptivne aktivnosti“. Radi se navodno o plaćanju fiktivnih troškova firmama angažiranima za obavljanje radova u sklopu projekata, o previsokim procjenama vrijednosti radova koje je za Ministarstvo kulture obavljao fakultet, kao i o već spomenutoj preskupoj i možda ne baš neophodnoj opremi. Novac za projekte potjecao je iz Evropskog fonda za regionalni razvoj i Fonda solidarnosti EU. Mediji procjenjuju da je pronevjereno oko dva miliona eura.
Dok se za projekte samog fakulteta – hidrografska istraživanja podmorja te multisezonsko snimanje teritorija radi procjene rizika od katastrofa – može reći da su i rad i zloupotrebe uglavnom stvar samog fakulteta, projekt snimanja kojim je trebalo ustanoviti štete od potresa direktno uključuje i samu Vladu, odnosno njen resor za kulturu. Izgleda da se i tu radove procjenjivalo i plaćalo po cijenama daleko iznad onoga što bi bilo ekonomski i tehnički opravdano. Dodatan je problem i to što je ministarstvo taj posao dodijelilo fakultetu bez javnog natječaja, što se pravdalo izvanrednom situacijom i nedostatkom adekvatne ponude na tržištu. Fakultet kao javna institucija bi bio logičan izbor, samo da se ugovorima i kontrolom realizacije osiguralo da sve ide kako treba.
Kao i u drugim sličnim situacijama korištenja javnog novca za privatne dobitke, Vlada bi i ovdje pokušala što duže zadržati stvar dalje od javnosti, a istrage i pravni postupci bi krenuli tek kad se pokaže da je politička šteta zbog zataškavanja veća od koristi. Ovdje je, međutim, svoje prste odmah uplelo i tužilaštvo EU. Da li zbog direktne sumnje da se i tu zloupotrebljava fondove EU, ili stoga što je sam fakultet već ‘umočen’ u problematično baratanje novcem EU u drugim slučajevima, još nije jasno. Opozicija se odmah dohvatila slučaja kao još jednog primjera koruptivnosti HDZ-a i njegove vlade. Premijer i ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek pak tvrde da radovi na snimanju šteta od potresa nemaju veze sa spornim projektima fakulteta što ih financira EU jer se te radove od početka financira iz državnog budžeta. Ipak, kritičari su našli podatke koji govore suprotno, na što vlasti odgovaraju kompliciranom pričom o promjenama „knjiženja“ aktivnosti tokom realizacije.
Unosan posao za firmu najbogatijeg ministra
Iz Ministarstva poljoprivrede neprestano ponavljaju da drugog rješenja osim usmrćivanja i uništavanja nema, jer protiv te bolesti nema ni lijeka ni cjepiva. Procedura zahtijeva likvidaciju svih svinja koje su mogle biti u kontaktu sa zaraženima. Nezadovoljstvo uzgajivača svinja iz istočne Slavonije proteklih je mjeseci sve više raslo. Ostaju s praznim farmama, bez životinja kao „sirovina za proizvodnju“, sve uvjereniji da su vlasti reagirale pretjerano, poslavši u smrt i mnogo zdravih životinja. A jedina firma koja je u Hrvatskoj ovlaštena za uklanjanje ubijenih životinja i na tome dobro zarađuje, Agroproteinka, u suvlasništvu je najbogatijeg člana Vlade, ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana. Srećom, nitko ga još nije ozbiljno optužio da je utjecao na donošenje mjera na kojima profitira, ali nikad se ne zna hoće li nekome i to pasti na pamet.
PROTESTI SELJAKA
Rašomon koji je tu na pomolu krasi i drugu aktualnu aferu – afričku svinjsku kugu i eutanaziju desetaka hiljada svinje. Ta se nevolja razvijala otprilike u isto vrijeme kao i afera s evropskim fondovima. Bolest je u Hrvatskoj prvi put potvrđena u drugoj polovini juna. Prvim mjerama protiv širenja zaraze zabranjeno je premještanje životinja sa sumnjivih lokacija, pa tako i isporuka u klaonice radi prodaje mesa. Kretanje je onemogućeno i za zdrave svinje. Uzgajivači nisu mogli spasiti niti dio svojeg fonda, a mjesta na farmama im je počelo ponestajati. Kako reče jedan od njih (prema N1), „U narednih deset dana će bit problem transport prasaca, znači moramo micati životinje iz objekta prasilišta, farma nam je puna, za deset dana moramo seliti grupu životinja, ne možemo. Ja ću morati zdrave životinje eutanazirati jer ih nemam gdje staviti – ako u boks gdje ih ide 15 stavim 40 to će biti grižnja ušiju, kanibalizam“. Drugi dodaje: „Mi ne možemo reći krmači – znate, donesene su mjere, vi se danas ne smijete oprasiti, morate čekati da mi vidimo. Mi ćemo ići sa dopisom prema Ministarstvu poljoprivrede da sve svinje koje su klinički zdrave, a vrijeme im je isporuke, odu u ovlaštenu klaonicu“.
Po svjedočenju seljaka i stavovima nekih njihovih udruženja, sve to još pogoršavaju neadekvatne mjere pomoći pogođenim gospodarstvima. Iznosi odštete mnogo su niži od realne štete, a na isplate će dugo čekati. Nije trebalo mnogo da dođe i do prvih protestnih akcija, pa su seljaci izveli traktore na ceste, uključujući i neke granične prelaze. Zasad još nije bilo ni potpunih blokada ni incidenata, a ni intervencije policije.
Iz Vlade su u ponedjeljak poručili da je odobren mnogo veći iznos za odštetu i pomoć uzgajivačima svinja, ali je premijer Plenković istodobno krenuo i u politički protunapad. Optužio je vođe seljačkih protesta da ne djeluju u korist seljaka nego su zapravo loše prikriveni zagovornici nekih opozicijskih partija, prije svega Domovinskog pokreta. Premda u tome vjerojatno ima istine, ovakva retorika vladajućih neće ih učiniti popularnijima. Društvo već godinu-dvije trpi posljedice inflacije uslijed ekonomskih poremećaja zbog ruske agresije na Ukrajinu i potresa prelaskom na euro, frustracije rastu i izgleda da javnost ima razumijevanja za seljake. Pa ako umjesto rješavanja problema iz vlasti dolaze sumnjičenja zbog ‘nečistih’ motiva prosvjednika, lako je zaključiti da vlastima i nije do rješenja.
No postoji i dalekosežniji aspekt: po većini procjena, HDZ-u će upravo Domovinski pokret biti potreban za koalicijsku većinu u parlamentu za formiranje vlade. Sada Plenković izjavljuje da neće biti suradnje s onima koji „ucjenjuju HDZ“. Ali s kim će je onda biti? Poveže li se ovo s već dugo vidljivom premijerovom nervozom kada mu novinarke i novinari postave neugodna pitanja, pitanje je gubi li Plenković kontrolu samo nad vlastitim jezikom ili i nad političkom situacijom.