Međutim, u slučaju direktnog izbora gradonačelnika postoji mogućnost da dođe do sukoba između prvog čoveka grada i odborničke većine u gradskom parlamentu, ocenjuju sagovornici Danasa.
„Ne bi bilo demokratski menjati izborni zakon uoči izbora, osim u slučaju da te promene vode ka još demokratskijim uslovima“, ocenjuje za Danas politički analitičar Milan Nikolić. Prema njegovim rečima, činjenica je da je prilika da građani direktno biraju ovog ili onog kandidata za gradonačelnika demokratska tekovina, odnosno više demokratska od one u kojoj ne bi trebalo menjati zakon u izbornoj godini.
„Građani treba da biraju ko će da vodi njihov grad, a ne da to umesto njih čini gradska skupština“, zaključuje on.
Sociolog Jovo Bakić kaže za Danas da, prema njegovom mišljenju, gradonačelnika treba birati neposredno većinskim sistemom i slaže s tim da je nedemokratski menjati izborni zakon uoči izbora. „To je pogotovo važno za tako veliki grad poput Beograda. Međutim, ako bi izbori za grad bili za šest meseci ima dovoljno vremena za izmenu zakona. Sad je tu samo pitanje volje“, navodi Bakić.
Upitan da li mu se čini da naprednjaci beže od izbora, pogotovo direktnih, Bakić kaže da je to sigurno, jer nemaju koga da istaknu u prvi plan. „Ukoliko bi našli nekog uglednog čoveka koji ne pripada strankama iza kojeg bi stala cela partija onda bi stvari mogle i da se promene“, smatra Bakić.
Miodrag Radojević, politički analitičar, navodi za Danas da praksa zaista jeste takva, kao što tvrdi SNS, a to je da nije demokratski menjati izborni sistem u godini u kojoj se događaju izbori. On, međutim, ukazuje da postoje i veći problemi u vezi sa direktnim izborom gradonačelnika od promene sistema u izbornoj godini.
„Kad god je opozicija htela da menja zakon o izboru gradonačelnika, uoči izbora, to jeste bio ključni argument onih koji su se tome protivili. Ali, problem je složeniji od onoga kako na prvi pogled izgleda. Neželjene posledice direktnog izbora gradonačelnika ogledaju se u tome kada je gradonačelnik pripadnik jedne stranke, a odbornička većina iz druge. Tu se, po pravilu, događaju sukobi i onesposobljavanje funkcionisanja“, naglašava on.
Prema njegovim rečima, takav sukob je 2006. pre promene zakona postojao u čak 40 opština, odnosno u gotovo jednoj trećini od ukupnog broja opština u Srbiji.
Inače, posle smene Dragana Đilasa s mesta gradonačelnika naprednjaci šalju oprečne poruke o izborima. Zorana Mihajlović, potpredsednica SNS kaže da ova stranka nije protiv izbora i da niko nije pomenuo da oni treba da se održe u narednih šest meseci. niti da je neko rekao „ne“ direktnim izborima. S druge strane, predsednik Gradskog odbora SNS u Beogradu Nebojša Stefanović ističe argument da „ne bi bilo demokratski da se zakon menja svega nekoliko meseci pred izbore, zato što to odgovara volji jednog čoveka“.
Kako podseća Danas, Dijana Vukomanović, potpredsednica SPS, rekla je da gradonačelnike ne treba birati direktnim putem, zato što bi u tom slučaju kod mnogih lokalnih političara širom Srbije ojačale lične ambicije, autoritarnost i samovolja, jer bi svoje pozicije na vlasti pravdali plebiscitarnom podrškom naroda.
„Sigurna sam da bi se tada neki od njih preobrazili u male lokalne diktatore i demagoge“, zaključila je ona.


naravno. I jedino ispravno.
Šta vi ljudi konkretno radite, da vas ja pitam?! Konferišete beskonačno o ovome i onome, a smeniste jedinog koji je nešto radio. I šta sad još hoćete?!
Znaci Djilas je bio biran nedemokratski.
Napravice ova vlast samo onako kako njima odgovara.