Unija je u aprilu sprovela anketu među beogradskim, smederevskim, šabačkim i valjevskim ugostiteljima, zaključivši da inspektori najčešće posećuju upravo ugostitelje koji ih ne podmićuju.
“Poznato je da ugostitelji koji ne plaćaju ručkove i ne služe besplatno piće inspektorima, članovima njihovih porodica i prijateljima, imaju mnogo češće inspekcijske kontrole u odnosu na ostale preduzetnike”, navedeno je u saopštenju UPS.
Unija poslodavaca je zatražila da se uvedu visoke kazne, novčane i zatvorske, kao i krivična odgovornosti za inspektore koji na bilo koji način traže mito od preduzetnika.
Zahteva se i da se uvedu otvoreni telefoni i zakonom zaštitite uzbunjivači i dostavljači informacija o takvim pojavama kako bi se one iskorenile.
Unija poslodavaca Srbije je ocenila da je legitimna pojačana inspekcijska kontrola zbog smanjenog priliva novca od poreza u pojedinim privrednim delatnostima, ali da je neophodno ispraviti niz nepravilnosti u zakonodavstu i ovlašćenjima inspekcijskih organa koja prouzrokuju veliku štetu privredi.
Prema podacima Unije, u protekle dve nedelje u Beogradu je na po 10 i više dana zatvoreno više od 40 ugostiteljskih lokala i samostalnih trgovinskih radnji zbog viškova ili manjkova u kasi od po nekoliko stotina dinara.
Ta prinudna obustava rada proizvešće preduzetnicima štetu od više stotina hiljada dinara, ocenila je Unija poslodavaca i zatražila da se uvedu simbolične kazne za prvi put otkrivene miminlane viškove i manjkove u kasi, a da se za ponovljeni prekršaj u roku od tri godine naplaćuju visoke kazne.
Unija poslodavaca je predložila i da se odustane od kazne privremene zabrane rada, kao i da se ograniči trajanje inspekcijske kontrole.
Kako su istakli u Uniji, u Srbiji u pojedinim slučajevima inspekcijske kontrole u preduzećima traju od 30 do 120 dana, dok je u EU trajanje kontrole u multinacionalnim kompanijama ograničeno na 15 dana, a u malim i srednjim preduzećima na osam dana.

