Stah od samoće jedan je od češćih i opasnijih strahova koji obuzimaju ljude, a zbog njega su spremni na vezu s osobom u koju nisu zaljubljeni. Što je strah veći, veći su i kompromisi koje je osoba spremna da pravi, pa se lako može dogoditi da završi sa osobom koja joj ni najmanje ne odgovara.
Problem počinje sa niskim samopouzdanjem koje vodi u pesimizam u pogledu traženja partnera koji bi odgovarao kriterijumima a što je mišljenje lošije, veća je šansa da će doći do nekog nezdravog i toksičnog odnosa jer će osoba stalno uveravati samu sebe da ne može pronaći boljeg partnera.
Vaspitanje i pritisak okoline tokom odrastanja stvaraju osećaj da je “normalno” samo ako ste u vezi ili braku tako da ljudi imaju partnere iz najgoreg mogućeg razloga – samo da bi bili u vezi.
Opravdanja tipa “ko još danas ima idealnu vezu ili brak” najčešće se ponavljaju kad okolina upozori osobu da je u vezi koja nije dobra za nju.
Na kraju, ima i izuzetaka – ljudi koji ulaze u kompromisne veze nakon cšto su dugo godina bili u lošim vezama u kojima su potpuno izgubili smisao ljubavi i zapravo ne znaju što traže.
U takvim situacijama ljudi racionalno odmere kakva bi osoba za njih bila idealna a zatim se trude da nađu nešto najbliže tome i nadaju se da će se osjećaji razviti s vremenom.

