Prema teoriji privrženosti, nakon završetka veze, ljudi obično prolaze kroz stanja protesta. Taj protest uključuje i osećanja ljutnje, otpora prema prekidu, čežnje prema drugoj osobi i očaja, ali najviše osećaj tuge. Nakon prolaska kroz stanje ljubavi, besa i tuge, započinje psihološki oporavak i ozdravljenje.
Raskid se, takođe, može opisati kao proces žaljenja koji se odvija u pet faza: poricanje, bes, cenkanje, depresija i konačno -prihvatanje.
Poteškoće pri raskidu uzrokuju biološki faktori. Tokom prošle decenije, uz pomoć magnetne rezonance, locirana su područja u mozgu koja su uključena i aktivirana u procesu raskida. Tokom jednog istraživanja ispitivani su mozgovi žena koje su aktivno tugovale nakon prekida veze.
Slike nastale magnetnom rezonancom pokazuju promene moždane aktivnosti u područjima koja su odgovorna za tugu. Drugo istraživanje iz 2011. godine, objavljeno u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” otkrilo je da se, kad ljudi prolaze kroz neželjeni raskid, u mozgu aktiviraju područja koja se povezuju s fizičkom boli. Istraživanje iz 2010. godine, objavljeno u časopisu “Journal of Neurophisiology” otkrilo da gledanje u sliku bivšeg partnera u mozgu aktivira područja koja su povezana sa nagradom i motivacijom. Taj isti deo mozga povezuje se i sa zavisnošću te može objasniti zašto neki ljudi proživljavaju potrebu za bivšim partnerom toliko jaku koliko je i potreba zavisnika za drogom.
Današnja tehnologija ima ulogu u produžavanju vremena koje je čoveku potrebno nakon prekida. Društvene mreže, poput Facebooka, ljudima daju jedinstvenu mogućnost za anonimno praćenje života svojih bivših partnera.
Istraživanja pokazuju da otprilike skoro polovina Facebook korisnika ‘imaju na oku’ bivšeg partnera, uz pomoć Facebooka. Otprilike, dve trećine korisnika je uspostavilo kontakt sa bivšim partnerom putem Facebooka, a više od polovine korisnika pretražuje fotografije bivšeg partnera kako bi pronašli fotografije sa njegovom novom ljubavi.
Izloženost bivšem partneru može produžiti vreme oporavka nakon prekida. Dostupnost bivšeg partnera na Facebooku izaziva veći stres i nesreću nakon prekida, negativne osećaje, povećanu seksualnu želju, čežnju za bivšim partnerom te smanjeni lični rast. Facebook izloženost dovodi do toga da je teško ne uhoditi bivšeg partnera i njegov profil na Facebooku pa je pametnija opcija kliknuti “unfriend” i udaljiti se, kako bi emocionalni oporavak nakon prekida mogao uspešno završiti.