Istraživanje se fokusiralo na ostatke takozvanog ledenog grebena Larsen B koji postoji već najmanje 10 hiljada godina, a koji se raspao 2002. godine. Ono što je ostalo pokriva oko 1600 kvadratnih kilometara.
Antarktik ima na desetine ledenih grebena, a najveći je veličine Francuske.
“Ova studija pruža uvid u to kako će glečeri reagovati na zagrevanje klime’, objasnio je koautor istraživanja Erik Rignot, glaciolog u NASA-i.
Gotovo 200 zemalja pregovaraće o paktu Ujedinjenih naroda do kraja 2015. godine u sklopu borbe protiv globalnih klimatskih promena koje će prema verovanju većine naučnika doneti više poplava, suša, toplotnih talasa i viših nivoa mora.
Vodeći naučnik studije, Ala Kazendar, izjavio je da analiza podataka otkriva da će procep koji se širi na Larsenu B pući u potpunosti, verovatno oko 2020. godine. Kada se to dogodi, glečeri koje greben drži na okupu skliznuće u okean bržim tempom i doprineti podizanju nivoa mora.
Studija je pokazala i da su glečeri Lepard i Flask poslednjih godina postali tanji za 20 do 22 metara, a tempo smanjivanja ubrzao se nakon delimičnog raspadanja grebena 2002. godine.