Kompanija sa imenom Tatra postala je automobilski proizvođač još 1897 godine, ali njegova istorija započinje i ranije. U malom gradu u Moravskoj, tada delu Austro-Urarskog carstva, 1850 Ignaz Schustala je osnovao prodavnicu vagona i zaprega, da bi tri godine kasnije u nameri da proširi posao u saradnji sa dobrostojećim biznismenom Adolfom Raschkom započeo i proizvodnju. Posao je išao dobro čitavih 20 godina kada posle smrti Raschkea 1877 počinje brzo da propada.
Kompanija se stabilizovala 1881 kada je Schustala rešio da se potpuno posveti proizvodnji opreme za železničku kompaniju Stauding-Stramberger. Schustala je 1890 iz konkurentske železničke kompanije doveo inženjera Huga von Roslerstamma za tehničkog direktora koji preuzima posao godinu dana kasnije kada Schustala umire, a kompanija koja je nosila njegovo ime postaje Nesselsdorfer Wagenbau Fabrik. Sedam godina kasnije kompanija je nabavila Benzov dvocilindrični automobil da bi ga inžinjeri analizirali i videli mogućnosti automobilske proizvodnje, koja je naročito bila podsticana od austrijskog tekstilnog magnata i zaljubljenika u automobile Barona Theodor von Liebega. Inžinjeri Edmund Rumpler (koji je kasnije postao jedan od pionira aerodinamike), Sage, direktor Roslerstamm i mladi student Hans Ledwinka dobro su prostudirali Benzov automobil i rešili da naprave automobil koji će se zvati Predsednik, a čija će se konstrukcija bazirati na Benzovom modelu.
Benzov dvocilindrični motor je postavljen na zadnji kraj šasije, pogon je izveden preko dva kaiša na diferencijal koji je preko lančanika prenosio snagu na zadnje točkove. Na izložbi u Beču 1897 predstavljen je prvi Tatrin automobil-“Präsident” i doneta je odluka da se nastavi sa proizvodnjom još deset automobila sa izvesnim korekcijama koje je uglavnom izveo mladi Ledwinka. Sledeće godine Baron von Liebieg je sa ovim automobilom prosečnom brzinom od 17 km/h bez ikakvih problema prešao put od Nesselsdorfa do Beča što ga je nagnalo da pritisne rukovodstvo kompanije da se uključi u trke. Ledwinka konstruiše model “Rennzweier” sa 12KS i maksimalnom brzinom od 82 km/h.
Uprkos solidnim rezultatima rukovodstvo kompanije stopiralo je učešće Tatre u sportu, koji je danas jedini segment (reli kamiona Paris-Dakar) u kojem je Tatra zadržala predratni renome. Model Predsednik kao i model “A” iz 1900 godine koji je proizveden u 22 primerka predstavljaju prve automobile kompanije koja će ubrzo postati slavna i cenjena. Kompanija se razvija uz modele koji su u početku redom obeležavani sa jednim slovom, a pravu slavu donose modeli 11 i Fitzmaurice.
Verovatno najznačajniji dan za kompaniju je bio 5 Mart 1934 kada je zvanično predstavljena Tatra 77, prvi svetski serijski proizvođen aerodinamični automobil sa vazdušno hlađenim motorom. Masivan i prostran, ovaj automobil je bio namenjen za 6 putnika, a volan je bio centralno postavljen što je vozaču davalo sjajan pregled kroz pod 45˚ postavljeno vetrobransko staklo. Putnici su sedeli izrazito nisko i udobno između dve osovine sa mnogo prostora za prtljag iznad zadnje osovine i na prednjem kraju pored rezervnog točka i akumulatora.
Glavne karakteristike automobila su bili nazad postavljeni V8 motor, nizak položaj na putu i zadivljujuće mali koeficijent otpora vazduha od 0.21. Postavljanje motora daleko na zadnjem kraju stvaralo je probleme sa rasporedom masa automobila zajedno sa problemima zadnjeg oslanjanja što je zahtevalo dosta navikavanja na rukovanje Tatrom 77. Bez obzira na ove nedostatke T77 je predstavljala značajno dostignuće sa aerodinamičnim oblikom, ali i relativno malim motorom od 2.97 litara koji je pokretao dosta veliki automobil do brzine od 145 km/h.
Sledeće 1935 godine predstavljen je poboljšan model T77a kome je dodato još jedno prednje svetlo na sredini prednje maske, a kao opcija nudio se sistem koji je pokretao farove u zavisnosti od okretanja volana što je sasvim sigurno predstavljalo poseban događaj u noćnoj vožnji. Zapremina motora je povećana na 3.4 litre čime je snaga povećana na 75KS, a maksimalna brzina na preko 150 km/h. Takođe su poboljšane i vozne karakteristike i izvedeni sitniji estetski zahvati. Mala količina proizvedenih Tatri 77 i 77a (samo oko 250 komada) kao i činjenica da je ovaj model, ali i većina drugih Tatri, pravljen ručno, što znači da se ne mogu naći dve iste, čini ovaj model jednim od najcenjenijih i naravno jako skupih primeraka kod kolekcionara oldtimera.
Slava koja je stečena ovim i ostalim modelima, a koja je stavljala Tatru u sam vrh evropskih proizvođača automobila jednostavno se istopila, a nekada jaka i cenjena kompanija je na ivici opstanka. Danas je Tatra deo [kode Plzen-konglomerata teške industrije (koja nije povezana sa automobilima [koda), a zanimljivo je da kompanija nije imala dovoljno novca da 1997 organizuje zvaničnu proslavu 100-te godišnjice kompanije pa su taj posao preuzeli zaljubljenici iz susedne Austrije, koji su provozali 150 starih Tatri od Beča do Tatrinog rodnog grada sada pod imenom Koprivnica.
Osnovni tehnički podaci za Tatru 77
|
Motor |
4-taktni, 8 cilindara u V, 16 ventila, 3376 ccm, 67KS pri 3500 o/min, vazdušno hlađenje, prečnikxhod cilindra 75×84 mm, stepen kompresije 5.6 |
|
Transmisija |
Motor nazad postavljen, menjač mehanički 4+1 brzina, kvačilo suvo sa jednim diskom |
|
[asija |
Oslanjanje nezavisno preko dve vođice sa gibnjevima, pneumatici 650×16, hidraulički kočni sistem sa 4 doboš kočnice |
|
Performanse |
Maksimalna brzina 145 km/h, potročnja 13.5 l na 100 km, koeficijent otpora vazduha Cx=0.21 |

