Naime, skoro dve trećine od 500 ispitane dece stare 5-15 godina sportom se pod pandemijom koronavirusa bavilo manje nego ranije.
Nešto stariji, iz grupe 16-24 godine, držali su se nešto bolje: Među njih 500, sa sportom je popustilo tik nešto više od polovine, 51 odsto.
Ispitanici su stop treninzima najčešće pripisali zatvaranju sportskih klubova i vežbaonica.
Manjak sporta se, prema istovremeno anketiranim roditeljima, reflektuje na ponašanje dece – njih 40 odsto je primetilo da su im deca manje uravnotežena od kako se slabije kreću.
Starji adolescenti i mladi odrasli su sami ocenjili svoje ponašanje, a među njima trećina je priznala da se bez sporta promenila.
Pritom, ljudi loše navike se lako stiču i teško ih se odriču, pa samo 37 odsto iz starije grupe navodi da od ukidanja pandemijskih mera vežba isto koliko je to činilo ranije. Među decom, možda pod prinudom roditelja, taj procenat je respektablinijih 56 odsto.

