U nedeljniku Novi magazin – Dobar rogonja para vredi

26.10.2011.

„Šaka“ mladih menja svet

Nije lako, ogromne su šanse da propadneš, ništa ne može preko noći, ali treba napraviti optimizam od ove bede i mizerije. Ako smo mi uspeli, onda nema razloga da i neko drugi ne uspe, kažu studenti-vlasnici firme Strouberi enerdži. Razgovarao: Miša Brkić

Beogradski nadrealisti: Mladi, lepi i spremni da se bore

Dizajneri svoje sudbine: pet pitanja za petoro studenata pete godine fakulteta za grafički dizajn. Zabeležio: Mijat Lakićević

Kraba lovi lekare po Srbiji

Trista zaposlenih u dvadesetak eminentnih zdravstvenih ustanova širom Srbije obuhvaćeni su istragom korupcije u akciji Kraba 2. Piše: M. Ivanović

Pregovori na čekanju zbog Kosova

Pozitivno mišljenje Evropske komisije o kandidaturi Srbije dobar je znak, ali do decembra kada se izjašnjavaju sve članice EU ima mnogo posla – Kosovo i borba protiv korupcije pre svih.

Humanitarni centar ili strana vojna baza

Regionalni centar u Nišu biće civilni i humanitarni, ali “nije sasvim isključeno ni prisustvo ruskih vojnika ili policajaca” koji bi obezbeđivali ruske avione, helikoptere i drugu specijalizovanu opremu. Njihov eventualni dolazak neće pretvoriti Centar u rusku vojnu bazu, ali bi mogao da znači početak stalnog ruskog vojnog prisustva u Srbiji. Piše: Zorica Miladinović

Stani ili puštam psa

Popis stanovništva je završen. Statističari sumiraju rezultate, a popisivači utiske. Mirjana Pantić kroz razgovor s popisivačima otkriva kroz kakve su avanture oni prolazili i da li je dve sedmice gacanja po blatu i slušanja pretnji vredelo 22.000 dinara, koliko su zaradili.

Lider sa četiri E

Liderske vrednosti odnose se na energiju, motivaciju drugih (Energize), angažovanost do maksimuma (Edge) i izvrsnost (Execute). Dženeral elektrik je postao broj jedan akvizicijama u Evropi. Kako se desilo čudo u Motoroli. Boing je želeo da gradi budućnost, umesto da brani prošlost. Piše: Majkl Zafirovski

Dobar rogonja para vredi

Ko lovi po vojvođanskim šumama, šta se lovi i koliko se na tome zarađuje, zašto u bogomdanoj Šumadiji nema dobrih lovišta istraživao je Živan Lazić.

Hotel za gume

Zašto su, uprkos činjenici da Zakon o bezbednosti saobraćaja nije dao očekivane rezultate, ministri Dačić i Mrkonjić po drugi put odlučili da odlože primenu odluke o obaveznoj upotrebi zimskih guma, istraživao je Igor Antić.

Od prljavog ulja čiste sirovine

U Srbiji se reciklira svega 10 odsto otpadnog ulja, iako samo jedan litar ovog opasnog otpada može da zagadi i učini neupotrebljivim milion litara pitke vode. Piše: V. Tufegdžić

Na kontrolnom punktu

Jedan od najznačajnijih i najprevođenijih srpskih pisaca David Albahari predstaviće se posetiocima ovogodišnjeg Sajma knjiga novim romanom, kao i knjigom eseja. U razgovoru sa Vuletom Žurićem specijalno za Novi magazin Albahari govori o sebi i svom delu, o književnosti i politici, o uticaju i moći pisanja, o sajmovima knjiga.

Književni fado i samba u Beogradu

Prvi put će počasni gost beogradskog Sajma knjiga biti jedan jezik. Na portugalskom govori i piše više od tri stotine miliona ljudi i to na četiri kontinenta. Posetioci Sajma imaće priliku da upoznaju autore iz Portugala, Brazila, Angole i sa Kapo Verdea i da odaberu među četrdesetak naslova koje su, za ovu priliku, u saradnji s prevodiocima, ambasadama luzofonskih zemalja i Institutom Kamoiš pripremili  domaći izdavači. Piše: Vule Žurić

Između Frankfurta i Beograda

Mesec oktobar je vreme kada se naprosto nameće razmišljanje o književnosti u Srbiji i njenoj percepciji u svetu oko nas. Razlozi za to su Sajam knjiga u Frankfurtu, najveća i najznačajnija manifestacija te vrste u svetu, kao i približavanje sajma knjiga u Beogradu, nesumnjivo najveće književne manifestacije u Srbiji. Piše: Mladen Vesković

Kako je propao popis

Naizgled “suva” statistička operacija, prebrojavanje stanovništva, u Makedoniji je poprimila prvorazredne političke dimenzije, pa je skupština donela odluku da se popisivanje prekine. Piše: Ana Petruševa.

I glumica Manša Kosar osnovala partiju

Pojava novih stranaka i angažovanje novih ljudi učinili su da se donedavno apolitično biračko telo Slovenije probudi, pa sad svi predviđaju uzbudljivu predizbornu kampanju i neizvesne izbore, javlja iz Ljubljane Seniha Muharemi Vukas.

Požar koji ne mogu ugasiti vatrogasci

U Crnoj Gori štrajkuju i oni sa budžeta i zaposleni u privatizovanim firmama, čak i u sindikatima. Veseljko Koprivica piše o jeseni najvećeg nezadovoljstva.

Ko je naredio ubistvo Ramiza Delalića Ćele

Nerasvetljena likvidacija Ramiza Delalića Ćele ponovo aktuelna u Bosni. Šta se sve iza tog pitanja krije piše Dženana Karup Druško.

Najluđi grad na svitu

Možda je taj pozitivno otkačeni lenji duh Mediterana, ta emocija koja se ne suspreže ni kad voli ni kad se sprda, još jedino pravo što je od starog Splita danas ostalo. U sportu, u umetnosti, u načinu života, u posebnosti. Nije malo za novi početak. Piše: Julijana Mojsilović Dežulović

Ako može Kosovo zašto ne i Palestina

Srbija i Izrael šalju veoma slične poruke Zapadu, ali su odluke velikih sila dijametralno suprotne, primećuje Zoltan Grosman.

Dobri ljugi iz Bosne, Kosova i Izraela… I kakve to ima veze sa Palestinom

Izraelac Davor Baković veliki je zagovornik prava Palestinaca na svoju državu, ali njegova životna priča pokazuje da su od teritorije i spomenika mnogo važniji ljudi i njihovi životi.

Plenum Krleža

Ime Miroslava Krleže spominje se u poslednje vreme u kontekstu njegove izreke „Sačuvaj me Bože hrvatske kulture i srpskog junaštva“. Prosečni Srbi ga smatraju perjanicom „hrvatskog proljeća“, a Hrvati komunjarom. Iziritiran ovim plebejskim urlicima, Ivan Jovanović prisustvovao je „Plenumu Krleža – Tranzicija umetnosti“ i tri dana uživao u borbi protiv malograđanštine, gluposti i srpsko-hrvatskih  junačkih teorija o umetnosti.

Rio, grad filma

Na drugom kraju sveta, daleko od pažnje i znanja naše publike, održava se filmski festival koji i po obimu i značaju pripada redu globalnih svetskih fenomena. Iz Rio de Žaneira specijalno za Novi magazin piše Predrag Dragosavac.

Mediji pod kontrolom tajnih službi

Ejni Mejšon, nekadašnji agent britanske MI5, odlučila je da 1996. godine napusti službu i svetu saopšti strašne detalje o zloupotrebama i kriminalu. O trogodišnjem skrivanju, pretnjama, ali i načinima na koje tajne službe kontrolišu medije, govorila je Miloradu Ivanoviću.

Sibil – prevara veka ili medicinsko čudo

Tri žene – labilna pacijentkinja, ambiciozna lekarka i spisateljica sklona senzacionalizmu – bile su iza jedne od najčudnijih priča iz medicine – o ženi koja je navodno bolovala od rascepa ličnosti (bilo ih je čak 16) i lekarki koja je uspela da je “izleči”. Pripremila: Tamara Jorgovanović

Pretražite svitke sa Mrtvog mora

Digitalizovane najstarije biblijske beleške na svetu od sada su dostupne na novoj interaktivnoj internet lokaciji koju su napravili Izraelski nacionalni muzej i kompanija Gugl. Piše: Aleksandar Spasić

I u novom broju redovne rubrike – Loša nedelja/Dobra nedelja, U poverenju, Corax, Na mom radaru, 5 minuta sa… Tendenciometar, Ekran, kolumna Mite Boarova,esej Ratko Božović.

pročitaj više

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here