Stoje Hrvati i Srbi na terasama aerodroma na Plesu i Surčinu, osluškuju metalne glasove iz razglasa i gledaju u plavičasti horizont. Najprije su Hrvati na zagrebačkom aerodromu čekali let iz Amsterdama, odakle su trebali doći generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak.
Sve je bilo spremno za doček, čekalo se još samo da sudsko vijeće u Haagu i formalno objavi kako tužiteljstvo nije iznijelo uvjerljive dokaze i tako oslobodi i hrvatske vitezove i pokojnog vrhovnika Franju Tuđmana, pa da generali u Amsterdamu uhvate let u pet poslijepodne – kad je ženski glas iz zvučnika na Plesu priopćio da se polijetanje zrakoplova Croatia Airlinesa iz Nizozemske očekuje tek negdje 2030. godine.
Smijali se i rugali Hrvatima Srbi okupljeni na surčinskom aerodromu čekajući svoj let iz Amsterdama, odakle su trebali doći Vojislav Šešelj, bivši šef Državne bezbednosti Jovica Stanišić i njegov pomoćnik Frenki Simatović. Sve je bilo spremno za doček, čekalo se još samo da sudsko vijeće i formalno objavi kako tužiteljstvo nema dovoljno dokaza za nastavak suđenja i tako oslobodi srpske vitezove, pa da u Amsterdamu uhvate prvi jutarnji let – kad je ženski glas iz zvučnika na Surčinu saopćio da se polijetanje JAT-ova aviona iz Holandije odgađa do daljnjeg.
Ostali tako Hrvati na zagrebačkom aerodromu da, kad su već tu, sačekaju let iz Beča, odakle treba doći bivši premijer Ivo Sanader, kojemu je sutkinja Zemaljskog suda u Salzburgu odbila zahtjev za suđenje u Austriji, odobrivši izručenje Hrvatskoj. Srbi, pak, ostali na beogradskom aerodromu da, kad su već tu, sačekaju let iz Brazila, odakle bi nakon zahtjeva za izručenjem trebao doći vođa novobeogradskog klana Dejan Stojanović Keka, kojega je zajedno sa još sedam srpskih državljana brazilska Federalna policija uhvatila u akciji razbijanja velikog lanca trgovine kokainom.
U međuvremenu, Hrvati sa aerodroma Pleso traže od Beograda da, kad su već na Surčinu, ukrcaju na avion Božidara Vučurevića, uhapšenog u Srbiji na temelju potjernice raspisane zbog ratnih zločina u Dubrovniku.
A Srbi na aerodromu u Surčinu traže od Zagreba da otkažu let iz Sydneya, odakle treba doći bivši komandant srpske paravojske u Hrvatskoj Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, kojemu je Vrhovni sud Australije odbio žalbu na izručenje Hrvatskoj.
I kad jednog dana, kad god on svane, budemo pisali povijest i istoriju onakve kakve su nam zaista bile, najdragocjeniji će nam izvori biti redovi letenja iz onog davnog doba kad su se Hrvati i Srbi okupljali na aerodromima.
Čitava je ta historija stala u monitore na Plesu i Surčinu s proljeća 2011, cijeli zločinački pothvat Slobodana Miloševića, sve od Vojislava Šešelja koji je sanjao Veliku Srbiju i huškao Srbe na progon Hrvata, do Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića, koji su organizirali posao i povjerili ga ljudima na terenu, od Kapetana Dragana do Božidara Vučurevića.
Cijeli zločinački pothvat Franje Tuđmana, koji je sanjao Banovinu Hrvatsku i huškao Hrvate na progon Srba, stao je u taj red letenja, od Ante Gotovine do Mladena Markača, koji su organizirali posao na terenu.
Stala je u redove letenja zagrebačkog i beogradskog aerodroma ovoga proljeća čitava ta sjebana, mala, prljava povijest naših ratova za slobodu, od Tuđmana i Gotovine do premijera Iva Sanadera, koji je dovršio njihov zločinački pothvat i pretvorio Hrvatsku u korumpiranu off-shore državicu za pranje novca, od Šešelja i Stanišića do Dejana Stanojevića Keke i raznih novobeogradskih, surčinskih i zemunskih klanova koji su dovršili Miloševićev zločinački pothvat i pretvorili Srbiju u južnoameričku kokain-republiku kojom vladaju narko-karteli i korumpirani senatori.
Dvadeset godina kasnije parkirane su pred aerodromskim zgradama u Zagrebu i Beogradu crne limuzine i policijski kombiji, stoje Hrvati i Srbi na aerodromima sa zastavama i lisičinama, njihovi su vitezovi i heroji na potjernicama na pasoškoj kontroli i čekaju slobodna mjesta na letovima iz Amsterdama, Beča, Sydneya i Sao Paula.
Oni na aerodromima, uostalom za tu su se slobodu i borili.