Ona je povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika, međutim, upozorila da prema postojećim procenama, gotovo svakodnevno u svetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će do kraja 21. veka odumreti više od polovine, čak i do 90 odsto jezika kojih je sada 6.000.
“Svesna značaja obrazovanja za očuvanje, unapređenje i razvoj identiteta pripadnika nacionalnih manjina koji žive u Srbiji, država je stvorila uslove da pohađaju celokupnu nastavu na maternjem jeziku, a kada to nije moguće, pre svega zbog broja učenika, obezbeđeno im je učenje maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture”, rekla je Paunović u izjavi za Tanjug.
Tako se, kaže, celokupno obrazovanje na maternjem jeziku, osim na srpskom, izvodi na još osam jezika – albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rusinskom, rumunskom, slovačkom i hrvatskom, dok se još šest jezika izučava u okviru nastavnog predmeta Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture – bunjevački, vlaški, makedonski, romski, ukrajinski i češki.
Paunović je navela da je u pripremnom predškolskom programu vaspitno-obrazovni rad, celokupan ili dvojezični, organizovan na devet jezika – albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, nemačkom, rumunskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom i obuhvata 4.544 dece, dok je u osnovnim školama obrazovanje organizovano na 14 jezika za 40.969 učenika.
Prema njenim rečima, obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina ili učenje maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture u srednjim školama organizovano je na osam jezika – albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rumunskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom, a njime je obuhvaćeno 11.733 učenika.
Direktorka Kancelarije je navela i da u oblasti kulture 32 časopisa u celini izlaze na nekom od 11 manjinskih jezika, višejezično izlazi devet časopisa, a da pravo na informisanje na jezicima nacionalnih manjina putem štampanih medija ostvaruju pripadnici 14 nacionalnih manjina.
Kako kaže, ukupno 78 štampanih listova u celini izlaze na jednom od 10 jezika nacionalnih manjina, dok dvojezično, na srpskom i na jednom ili više jezika nacionalnih manjina izlazi ukupno 31 list.
U oblasti elektronskih medija više od 80 emitera emituju programe na jezicima nacionalnih manjina. Tako se radio program emituje na 15 jezika nacionalnih manjina, a televizijski na jednom više.
Paunović navodi i da su u Srbiji u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, osim srpskog jezika i ćiriličkog pisma, u službenoj upotrebi i jezici i pisma nacionalnih manjina. Tako je mađarski u upotrebi u 28 jedinica lokalne samouprave, slovački u 11, rumunski u devet, rusinski u šest, bosanski u četiri, albanski u tri, bugarski u dva, dok su makedonski, hrvatski, crnogorski i česki u upotrebi u po jednoj samoupravi.
Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) je 17. novembra 1999. godine proglasila 21. februar za Međunarodni dan maternjeg jezika, u znak sećanja na smrt studenata u Daki, koji su poginuli u borbi za pravo da koriste svoj maternji jezik.
Obeležavanje tog dana u zemljama UNESKO počelo je 21. februara 2000. godine u cilju promovisanja jezičke i kulturne raznolikosti i višejezičnosti.
UNESKO svake godine obeležavanje ovog dana posvećuje određenoj temi koja je u vezi sa očuvanjem i promovisanjem maternjih jezika, a tema kojoj je posvećena 15. godišnjica Međunarodnog dana maternjeg jezika je ””Inkluzivno obrazovanje putem jezika””.
UNESKO ističe da je za unapređenje kvalitetnog obrazovanja za sva lica i njegovo promovisanje, povećanje dostupnosti, osiguranje ravnopravnosti i inkluzivnosti od suštinskog značaja postojanje obrazovanja na maternjem jeziku.