Specijalne (i ponoćne) projekcije na 32. SFF

13.8.2026.

Posebna programska celina ovogodišnjeg, 32. Sarajevo film festivala, koji se održava od 14. do 21. avgusta – Specijalne projekcije, ponudiće zainteresovanim ljubiteljima sedme umetnosti šest filmova koji istražuju potragu za identitetom, bliskošću i nadom kroz moć umetnosti, muzike i porodičnih veza u kriznim vremenima. Reč je o ostvarenjima koja, kroz igranu i dokumentarnu formu, slave zajedništvo i neprolaznu snagu ljudskog duha.

Kroz Specijalne projekcije biće organizovana svetska premijera ostvarenja „Antigona, dokutragedija“ Gorana Gajića /SAD, 2026, 75 minuta), sa Mirom Furlan, Vejnom Duvalom, Džilijan Krejn, Džejmsom Parksom, En hauard i Danijelom Hačinsonom. Gajić u njemu koristi restaurirane snimke pozorišne predstave „Antigona“, postavljene na scenu male, nezavisne produkcije u Los Angelesu 1995. s Mirom Furlan u glavnoj ulozi, kao temelj originalnog filmskog putovanja. Tri decenije nakon nastanka, predstava se otkriva kao još relevantnija i proročanska nego u vreme svog prvog izvođenja.

Biće prikazan i „Brat naspram brata“ Arija Golda (SAD, 2025, 92) sa Arijem i Itanom Goldom, Larom Luis, Brajanom Belom, Herbertom Goldom i Tangom Ajzenom-Martinom. Muzičari i međusobno zavisna braća blizanci, Ari i Itan Gold imaju jednu noć da pronađu tri stvari: ljubav, pesmu i svoga oca, devedesetdevetogodišnjeg pesnika bitničke generacije, poslednjeg svoje vrste.

Od dablinskih ulica do zidova vodećih galerija, film „Guggi“ (Irska, 2026, 127) Ijana Tuilijera prati život i rad istoimenog irskog umetnika, istražujući njegova prijateljstva, životne borbe i unutrašnje sile koje su oblikovale jednog od najistaknutijih irskih kreativaca. U filmu „Lachtara-čežnja“ (Poljska, Grčka, 2026, 117) reditelj Sebastijan Čondrokostas glavne uloge poverio je Filipu Plavijaku, Branku Đuriću i Sarini Farhadi. Godina je 2015. i Evropa se suočava s finansijskom i migrantskom krizom. Poljski berzanski mešetar Piotr nakon 28 godina pronalazi svog oca Jorgosa, ekscentričnog grčkog muzičara. U starom autu zajedno putuju od Grčke do Poljske kako bi rešili pitanja vezana za porodično nasledstvo.

Kadar iz filma „Tutti Frutti“

Američko-kenijska koprodukcija iz 2025, film Čipa Dankana “Stojte zajedno kao jedno: Glad, muzika, uticaj” (59 minuta) otkriva da četrdeset godina nakon što je snimljena, pop-himna „We Are the World“ i dalje privlači ljubitelje muzike širom sveta, a globalni koncert Live Aid ostaje uzor i dokaz šta se može postići kada se muzičari ujedine za zajednički cilj. Film “Tutti Frutti” Selin Sijama (Francuska, 2026, 40), nastao kao deo kolekcije „Où en êtes-vous?“ pariskog Pompidu centra, putovanje je kroz sve fragmente, povezane montažom, kao i istraživanje nade u pokretanje individualne filmske prakse. Sijama od 2022. pravi sopstvene snimke, stvarajući ličnu dokumentarnu arhivu, rođenu iz želje da kameru učini korisnom. Što se tiče fikcije, ona je ponovo postala san.

Kadar iz filma „Iz ničega u ništa“

Takođe, kako bi istakao dela regionalnih autora koji svojim stilom i sadržajem prkose konvencijama, SFF je u sklopu ovog programa organizovao Ponoćne projekcije. U okviru tog potprograma biće predstavljena tri filma – „Bruca Braca Bruda Brada – Zombi apokalipsa“ kolektiva Helem Nejse, „Iz ničega u ništa“ Ivana Perića i „Pukotine u ledu“ Maje Miloš. Reč je, ukratko, o zombi apokalipsa u Sarajevu, Teslinom oscilatoru u Omišu i beogradskoj klizačici koja se bori sa svojom seksualnošću.

„Bruca Braca Bruda Brada – Zombi apokalipsa“ prvi je dugometražni animirani film sarajevskog kolektiva Helem Nejse. Nastao iz njihovog popularnog animiranog serijala „Bruca Braca Bruda Brada“, koji je stekao niz pratilaca na društvenim mrežama, film na provokativan način prikazuje Sarajevo u 2045, kad je čovečanstvo skoro pobedilo smrt, ali u nekim delovima sveta pitanje parkinga još uvek nije rešeno, a najmoćniji političar jedne sarajevske opštine odlučio je da ostvari kontroverznu ideju i na mestu starog lokalnog groblja napravi parkiralište.
„Iz ničega u ništa“ reditelja Ivana Perića stvarne TV arhivske snimke, novinske izveštaje i autentične događaje spaja s igranim scenama, brišući granicu između dokumentarca i fikcije. U filmu Omišanin Dante, lokalni iznajmljivač polupodmornice, u apartmanu pronalazi kameru koju je zaboravio češki turista i odlučuje da njome snimi dokumentarni film o izgradnji brze saobraćajnice Split – Omiš i omiške obilaznice. Njegovo istraživanje ubrzo ga odvodi u galeriju posebnih likova: gurua Vicu, i engleskog umetnika Frigstina i sa njegovom Mehaničkom kokoškom. Vice ima teoriju da se saobraćajne gužve namerno stvaraju kako bi se opravdalo bušenje tunela kroz planinu kojim bi se došlo do Teslinog oscilatora. Glume Vice Tomasović, Ivan Perić, Josip Rogošić i Marko Mandić.

kadar iz filma „Pukotina u ledu“

„Pukotina u ledu“ novi je film rediteljke Maje Miloš, koja je pre 14 godina debitovala višestruko nagrađenim filmom „Klip“ o tinejdžerima koje muče seksualni i društveni problemi. U ovom filmu ona ponovno istražuje temu ženske seksualnosti, ali ovaj put kroz priču o klizačici na ledu koja nakon majčine smrti živi s ocem, vozačem kamiona, na periferiji Beograda. Primorana da zarađuje dodatni novac za svoju porodicu ulazi u svet u kojem su žene seksualno eksploatisane, što stvara još veći pritisak na njenu potisnutu seksualnost. U filmu glume Jovana Stojiljković, Marko Grabež, Anđela Jovanović, Nataša Ninković, Ljubomir Bandović, Milica Tomašević, Nikolina Spasić i Barbara Nola.

pročitaj više

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here