Subvencije po prinosu – šansa za izvoz?

3.4.2012.

Dosadašnji način subvencionisanja je, prema rečima savetnika za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije Vojislava Stankovića, bio isključivo privilegija za velika gazdinstva, dok bi nove mere mogle da podstaknu i manje proizvođače da više proizvode.

Ovom merom se podstiče robna, a ne naturalna proizvodnja, podstiče se i promena strukture poljoprivrede, ravnomerniji tretman i na regionalnom planu. Nigde u svetu nema da oni koji imaju hiljade hektara zemlje dobijaju velike subvencije i tako od toga prave profitabilan biznis, ističe Stanković za Danas.

Ova mera države, smatra naš sagovornik, pomoći će onima koji imaju do 30 hektara zemlje i Srbiji će doprineti i u socijalnom i ekonomskom i demografskom smislu. Mere subvencionisanja po prinosu trebalo bi da pomognu, napominje Stanković, „trasiranju puta Srbije ka osamdesetim“, kada je naša poljoprivreda beležila procvat.

Tih godina u Srbiji je, ističe on, 90 odsto zakona bilo harmonizovano sa evropskim, a naša zemlja je bila jedina u regionu koja je beležila suficit u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji i izvoz od čak dve milijarde dolara.

Srbija ima ogroman potencijal i ukoliko bi poljoprivreda počela da ostvaruje rast od tri do četiri odsto na godišnjem nivou, mogli bismo da očekujemo za šest do sedam godina da vrednost izvoza bude i do 10 milijardi dolara, napominje Vojislav Stanković.

I u velikim kompanijama, poput, Inveja i Sunokoa zadovoljni su ovakvom merom vlade, pre svega zato što se na taj način „povećava interesovanje poljoprivrednih proizvođača za setvu, a to je i korak napred u proizvodnji veće količine tih biljaka, prerađevina i stabilizaciji tržišta“. U vezi sa novim merama Vlade oglasio se i Dijamant iz Zrenjanina, koji obaveštava javnost da će rod suncokreta i soje ove godine plaćati po berzanskim cenama, ne uključujući premije države.

Vojislav Stanković iz PKS ističe da bi Srbija mogla da se ugleda na Holandiju koja ima deset puta manje poljoprivrednog zemljišta od naše zemlje, a beleži deset puta bolje rezultate. „U Srbiji po glavi stanovnika dođe 0,6 hektara zemljišta, u Holandiji 0,06 hektara, pa opet, vrednost poljoprivredne proizvodnje u toj zemlji je 60 milijardi dolara, dok mi postižemo svega šest milijardi“, napominje Stanković.

pročitaj više

1 COMMENT

  1. Pa koga vi ovde lazete ???
    Ovo bas odgovara velikim posedima i prerađivacima .Kakve su ovo subvencije , pa u najboljem slucaju da psenica rodi 7t/ha premija je 7 ooo din pa to nije ni 150 kg vestaka ( urea ) .I da bi ostvario subvenciju ti rod moras predati skladistaru a on te posle ucenjuje ( cena uvek bude manja 2-3 din nego na berzi ), skladistar uvek istakne cenu navodno sa PDV -om a u stvari to bude prava cena a on sebi uzima taj PDV na onu cenu
    Evo zivi bili pa videli koliko je dosad ljudi koristilo subvencije i koliko su kome para otislo , a videce mo koliko ce po ovome koristiti i kolika ce suma biti isplacena
    A sta rerci npr na ovo:

    .Davidović:Zbog čega poljoprivrednici moraju da sipaju naftu do 15 04,a ne kada hoće?
    genije :Nije bitno kada sipaju bitno je da mogu da je troše kada hoće
    Mogao bih da pisem referat o poljoprivredi i glupostima koje je vlada donela kao suvencije ali mislim da ce mnogi razumeti i ovo
    I jos ovo gde su u svoj toj prici povrtari , vocari , stocari ….
    Sve je ovo napravljeno da bi domaci ,,tajfuni ” imali debelu zaradu od koje deo ide i politickim strankama …cccccccccccc

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here