“Najsvežiji“ podaci Kreditnog biroa pokazuju da je tokom jula meseca 17.970 građana otvorilo nove tekuće račune u bankama, dok je, istovremeno, broj računa „u crvenom“ porastao za 25.275.
Korisnici tekućih računa u bankama, a trenutno ih ima više od 4,55 miliona, imaju odobren dozvoljeni minus, “težak“ 46,59 milijardi dinara. S obzirom na to da u opštoj besparici pozajmice sve teže vraćamo, ne čudi podatak da je za samo mesec dana povećano i kašnjenje u namirivanju ovog duga, pa je sada u nedozvoljenom minusu 290.395 tekućih računa, zbog duga od 4,24 milijarde dinara.
Iako prevladava mišljenje da gotovo svi vlasnici tekućih računa uveliko koriste i dozvoljene minuse, podaci iz banaka govore da su građani i te kako obazrivi kod ove vrste pozajmica.
“Oko 30 odsto klijenata koji imaju otvoren tekući račun kod Komercijalne banke redovno koriste i pozajmicu ” kaže, za „Novosti“, Ljiljana Milošević, zamenik direktora sektora poslova sa stanovništvom Komercijalne banke.
“Naši klijenti su u najvećem broju slučajeva uredni u korišćenju pozajmice po tekućem računu”.
One predstavljaju jedan od najatraktivnijih proizvoda banke, s obzirom na jednostavnu proceduru odobravanja, kao i komforne uslove korišćenja. Kamatna stopa na dozvoljeno prekoračenje iznosi 31,75 odsto na godišnjem nivou, ali se taj procenat obračunava i plaća samo na iznos iskorišćenih sredstava.
Klijenti ove banke, koji imaju otvoren tekući račun, mogu da podnesu zahtev za dobijanje dozvoljenog minusa već nakon uplate prve zarade i mogu da je, prema rečima naše sagovornice, ukinu kada god požele.
Slična situacija je i u Kredi agrikol banci.
“Od svih klijenata koji imaju otvorene tekuće račune u Kredi agrikol banci, jedna trećina se odlučila za korišćenje prekoračenja po tom osnovu, što znači da preostale dve trećine klijenata nema dozvoljeni minus i da se odlučuju da na drugačiji način upravljaju svojim finansijama” pojašnjava, za „Novosti“, Raško Tomašević, direktor marketinga i komunikacija ove banke.
On ističe da u poslednje tri godine nema tendencije porasta kašnjenja po osnovu dozvoljenog minusa.

