Intervju Rodoljub Drašković: Vršačkim vinogradima je nedostajao dobar domaćin

3.3.2017.

Ime velikog srpskog biznismena Rodoljuba Draškovića zauzelo je u poslednjih nekoliko meseci značajan deo javnog prostora. Neugodna afera s delom neispravne dečje hrane „Juvitana“ i kupovina „Vršačkih vinograda“ iz stečaja vratili su ovog poslovnog čoveka u žižu interesovanja domaće javnosti ali i javnosti u regionu. Drašković je, naime, jedno vreme uživao u „anonimnosti“ i samo se s vremena na vreme moglo nešto čuti o njegovim poslovnim operacijama u regionu. A onda je postao headline štampanih i elektronskih medija i nezaobilazna tema u srpskim poslovnim krugovima.

Zato se kao nezaobilazno nametnulo kao prvo pitanje portala www.novimagazin.rs da li se on to vratio u Srbiju?

 

Gde ste u međuvremenu bili, šta ste radili?

Da, vratio sam se u Srbiji iz koje nikada nisam otišao. Shvatio sam da sam u ovom momentu neophodan poslovodstvu „Swisslion Takovo“ u Srbiji. Postavili smo ciljeve daljeg investicionog razvoja, razvoja tehnologije, razvoja tržišta, podizanje produktivnosti rada, a samim tim i podizanje profitabilnosti privrednih društava u Srbiji. Neočekivano su u poslovni sistem došli „Vršački vinogradi“ koje moramo revitalizovati i vratiti brend vršačkih vina na tržište u najkraćem mogućem roku. Poslednjih 5 godina radio sam u regionu, realizovao investicione projekte, gradio fabrike, razvijao trgovačku mrežu i sa uspehom realizovao svoju poslovnu viziju.

Ove i narednih godina radiću u Srbiji i verujem da ću zajedno sa svojim profesionalnim timovima već u ovoj godini realizovati poslovne ciljeve.

 

Je li to emotivna ili racionalna odluka?

Da, emotivna odluka. Najveće poslovne uspehe ostavario sam u Srbiji, podigao sam industrijske kapacitete „Swisslion“ u Vršcu, revitalizovao sam Kompaniju „Takovo“ Gornji Milanovac, razvio sam sopstvenu trgovinu, svi investicioni – razvojni projekti u Srbiji su dokazani jer proizvodni programi svih fabrika postali su lideri ne samo tržišta regije nego daleko širi.

Faktor racio nije izostao. Racio podrazumeva viziju na osnovu koje se definišu po projektu razvoja koji će ostvariti projektovane poslovne rezultate.

 

Vlasnik ste devet fabrika u Vršcu, zbog čega Vam je bilo važno da imate i Vršačke vinograde?

Vršačka industrija jeste pogonska energija razvoja cijelog poslovnog sistema. Prošle godine kupili smo fabriku čokolade „Banat“ koja se brzo implementirala u poslovni sistem i danas ostvaruje vrhunske rezultate, kako u proizvodnji tako i na tržištu.

 

Vest o kupovini „Vršačkih vinograda“ lepo je primljena u Vršcu?

Gradjani Vršca pozdravljaju i slave kupovinu „Vršačkih vinograda“ odnosno vraćanje „Vršačkih vinograda“ Vršcu. Znaju da ćemo svesno uspeti u realizaciji „Vršačkih vinograda“, svjesni su da ćemo zapošljavati i uposliti više stotina ljudi u privredi Vršca. Znaju me kao ozbiljnog profesionalca privrednika i kao takav im odgovaram.

Svesni su činjenice da „Vršačke vinograde“ nisam kupio da bih  rasprodavao imovinu već da revitalizujem vinograde, doprinesem razvoju vršačkog vinogorja, da saniram zatečeno stanje i da otvorim trajnu perspektivu razvoja vinogradarstva i vinarstva u geografskoj regiji vršačkog vinogorja.

 

U kakvom su stanju zatečeni „Vršački vinogradi“?

Vinogradi i vršački podrumi propadaju punih 25 godina. Razlog za propadanje „Vršačkih vinograda“ glavni i osnovni je: „Vršački vinogradi“ nisu imali domaćina! Svi pokušaji privatizacije su propali, jer vinogradarstvo traži: ljubav, novac i strpljenje!

Vinogradarstvo ne daje visoku stopu dobiti. Svi dosadašnji vlasnici imali su jednu jedinu nameru, da se preko noći obogate na račun „Vršačkih vinograda“ i zato su svi redom propadali.

Danas me duša boli za stotinama neobrađenih hektara vinograda koji se moraju krčiti, jer ih je nemoguće vratiti u život.

Manje od 20% vinograda je sačuvano zahvaljujući zaljubljenicima, entuzijastima, inženjerima vinogradarstva koji su brižno radili čekajući domaćina.

Vršački podrumi danas liče na mesto za snimanje horor filmova.

Oprema zastarela, korodirala, građevine urušene, krovovi padaju.

Celokupna mehanizacija vinogradarstva starija je od 17 godina.

Sve zaraslo u korov!

Jad i bedu sam zatekao!!!

 

Da li ste definisali program revitalizacije?

Odmah nakon okončanja stečaja, pristupio sam izradi programa revitalizacije „Vršačkih vinograda“. Uz konsultaciju stručnjaka vinogradarstva definisani su vinogradi koje je moguće revitalizovati i one koje treba krčiti i pripremiti za zasnivanje novih vinograda. Odmah krećemo u krčenje zasada vinograda i pripremu zemljišta za podizanje novih vinograda na površini od 300 ha.

Raspisali smo tender za nabavku nove mehanizacije za primarnu obradu, sekundarnu obradu i mehanizaciju za podizanje novih vinograda.

U toku je izrada projekata za izgradnju nove vinarije na novoj lokaciji. Projekti će biti definisani u narednih 15 dana, a potom sledi izbor izvođača radova i proizvođača procesne opreme za preradu grožđa i proizvodnju vina. Realizacija ove investicije se mora završiti do 01. septembra ove godine.

Kapaciteti nove fabrike vina su projektovani za preradu grožđa sa 5000 ha vinograda vršačkog vinogorja.

Realizacijom ove investicije „Vršački vinogradi“ i vršačka vinarija zauzeće vodeće mesto u Evropi.

„Vršački vinogradi“ će objediniti projekat razvoja vršačkog vinogorja. Uspostaviće se kooperativni odnosi sa svim vinogradarima vršačke regije gde će „Vršački vinogradi“ pružati stručnu pomoć u izboru sortimenata, tehnologije i garantovati otkup grožđa za proizvodnju vina po napred jasno definisanim uslovima

 

Kako ocenjujete privredni ambijent u Srbiji?

Daleko bolji za strane investitore u odnosu na domaću privredu. Vjerujem da će se uskoro taj ambijent promjeniti u korist domaće privrede.

 

Kupili ste „Vršačke vinograde“ i razvijate vršačko vinogorje. Gde su tu hercegovačka vina, vina iz Vaše postojbine?

U ovom momentu usredsredio sam se na razvoj vršačkog vinogorja i  vršačkih vina geografskog porekla

Sledeća je faza, ali nakon revitalizacije „Vršačkih vinograda“ da razvijam mediteranske plantaže grožđa i razvoj mediteranskih vina.

 

Kolika je mogućnost da se razočarate i odustanete?

Razočaranje je trenutna emotivna reakcija, faza koja je prolazna.Sve eventualne probleme koji mogu nastati u budućnosti sa bilo kog aspekta poslovanja rešavaću zajedno sa stručnim timovima iz poslovodstva Srbije.

Idem napred odustajanja nema!

Poslovni izazov i problemi, na realizaciji vizije razvoja su upravo pogonska energija do ostvarenja projektovanih ciljeva.

Rizik, pozitivne emocije i inspiracija vode me kroz život.

pročitaj više

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here