Banke koje su otpisale 50 odsto grčkog duga ostale su bez značajnog dela kapitala, pa će biti primorane da pronađu način da se dokapitalizuju. Pretpostavljam da će njihove države intervenisati i da će doći do nekog novog talasa podržavljenja tih banaka. Same banke pokušaće spas da pronađu u mobilizaciji štednje na drugim tržištima, poput Srbije i zemalja u našem regionu. Očekujem da će, naročito u Nedelji štednje, doći do bitne promene u ponašanju banaka, pa će nuditi veće kamate na štednju, kaže Đukić za Pres.
To bi mogle da budu EFG i Alfa banka, koje su se nedavno spojile, francuske banke koje su prihvatile velike gubitke po osnovu grčkih obveznica, kao što su Pariba i Sosijete ženeral, a u treću grupu spadaju italijanska Unikredit banka. austrijske Erste i Rajfajzen banka, te KBC banka.
Đukić smatra da će cena kredita porasti, i to po dve linije – prva su spoljni faktori, zbog produžene recesije, a druga je što će izvori finansiranja za banke postati još skuplji.
Na pitanje koje banke su najsigurnije, Đukić kaže da je ključni pokazatelj sigurnosti visina kapitala.
Kad je reč o visini ukupnog kapitala i njegovom učešću u bankarskom sektoru u prvih pet banaka u Srbiji su: Inteza, Rajfajzen, AIK banka Niš, Komercijalna banka i EFG. A što se tiče nivoa štednje, do sada su u vrhu bile Komercijalna, Inteza, EFG, AIK banka.
Na pitanje koje banke bi preporučio građanima, Đukić navodi da u kriznim vremenima kriterijum ne treba da bude visina kamate već ročnost i sigurnost štednje.
Dobra je ona banka koja na svaki poziv građana može da odgovori isplatom. Iako očekujem agresivniju ponudu stranih banaka i nuđenje viših kamata na štednju, i tu postoji jedan limit jer su nedavno bankari na sastanku u NBS prihvatili preporuku guvernera da se ne sme ići sa kamatnom stopom većom od pet procenata. Ostaje sada u Nedelji štednje da se zaista testiraju ta preporuka i njena validnost, naveo je Đukić.

