Rovinj će ponovo biti regionalno središte medija, komunikacija, tehnologije i kreativnih industrija krajem ovog meseca. Ovogodišnje “Weekend.19” izdanje, koje se održava od 24. do 27. septemra, međutim, pokazuje da se granice između ovih oblasti sve teže mogu povući: veštačka inteligencija ulazi u obrazovanje i zdravstvo, tehnologija menja poslovanje, a mediji postaju prostor u kojem se sve te promene prelamaju i dobijaju društveno značenje.
Potpisnik ovih redova “Weekend” prati već godinama, i kao profesor komunikologije i istraživač medija, i kao neko ko je profesionalno vezan za televizijsku i muzičku produkciju. Upravo zbog toga čini se da značaj te manifestacije odavno nije samo u broju predavanja, panela ili poznatih imena koja tokom nekoliko septembarskih dana stignu u Rovinj. Važnije je to što “Weekend” iz godine u godinu postaje svojevrsni barometar promena u industrijama koje oblikuju ljudsku svakodnevicu.
Od samih početaka “Weekend” je pokazao i nešto što se često zaboravlja kad se govori o konferencijama: razmena znanja ne odvija se samo na pozornici. Ideje započnu u festivalskim salama Stare tvornice duhana, ali se razgovori nastavljaju u hodnicima, uz kafu, tokom šetnje Rovinjom ili na večernjim druženjima. U vremenu digitalne komunikacije upravo taj neposredni susret ljudi iz različitih profesija postaje možda vredniji nego ikada.
Ovog septembra ta ideja biće proširena kroz čak osam specijalizovanih festivala. Uz prepoznatljivi “Weekend.19”, program čine “Tech.Weekend”, “HR.Weekend”, “Finance.Weekend”, “Investment.Weekend” i “Energy.Weekend”, dok se prvi put pojavljuju i “Health.Weekend” i “Education.Weekend”. Takva programska struktura nije samo organizaciono širenje festivala. Ona, zapravo, dobro oslikava vreme u kome se živi.
Veštačka inteligencija više nije tema rezervisana za tehnološke kompanije i stručnjake za informatiku. Ona je istovremeno medijsko, obrazovno, ekonomsko, etičko i kulturno pitanje. Zdravlje se više ne može posmatrati odvojeno od tehnologije i načina na koji komuniciramo. Obrazovanje odavno nije zatvoreno unutar učionice ili amfiteatra. Finansije, energija, liderstvo, mediji i kreativne industrije prepliću se u gotovo svakom ozbiljnom razgovoru o društvu koje dolazi.
Transformacija “Weekenda” iz dominantno medijskog događaja u platformu na kojoj različite profesije počinju da razgovaraju jedna sa drugom, dakle, vrlo je važna.
OD KREATIVNOSTI DO KRIZE SAVREMENOG MUŠKARCA
Ovogodišnji program već najavljenim gostima pokazuje koliko taj raspon može biti širok. U Rovinj dolazi britanski novinar i autor Džejms Bladsvort (James Bloodworth), koji se u svom radu bavi društvenom nejednakošću, radom, savremenom muškošću i fenomenom manosfere. Njegova knjiga “Lost Boys” problematizuje krizu modernog muškarca kroz usamljenost, radikalizaciju i razvoj onlajn supkultura.

To nisu marginalne internet pojave. Kao komunikologu, autoru teksta posebno je zanimljivo pitanje načina na koji digitalne zajednice danas učestvuju u formiranju identiteta, vrednosti i pogleda na svet mladih ljudi. Ono što je nekad ostajalo na društvenoj margini, zahvaljujući algoritmima može veoma brzo postati deo dominantnog javnog diskursa.
Drugačiju perspektivu donosi Fredrik Haren, poznat kao „The Creativity Explorer“, jedan od vodećih međunarodnih govornika o poslovnoj kreativnosti, inovacijama i promenama. Autor deset knjiga, među kojima je I “The Idea Book”, u Rovinju će govoriti o kreativnosti kao jednoj od ključnih veština budućnosti. To pitanje postaje posebno zanimljivo u trenutku kad generativna veštačka inteligencija može da proizvede tekst, sliku, muziku ili video za nekoliko sekundi. Ako mašina može da generiše sadržaj, šta onda danas podrazumevamo pod kreativnošću? Upravo će sposobnost postavljanja novih pitanja, povezivanja naizgled udaljenih oblasti i stvaranja originalnog konteksta verovatno postajati važnija od pukog posedovanja informacija.
O digitalnoj transformaciji govoriće i Laura Bermudez, liderka iz Silicijumske doline sa iskustvom razvoja i skaliranja digitalnih platformi u kompanijama za onlajn plaćanje. Njena tema biće izgradnja i transformacija kompleksnih digitalnih sistema u vremenu u kojem podaci, infrastruktura i veštačka inteligencija postaju osnova poslovanja.
REGIONALNA KULTURA KAO INDUSTRIJA
“Weekend” tradicionalno nije okrenut samo globalnim tehnološkim i poslovnim temama. Važno mesto pripada i regionalnoj kulturnoj i medijskoj produkciji. Ove godine u Rovinj, simbolično rečeno, stiže i „Svadba“. Jedan od najzapaženijih regionalnih filmskih projekata biće povod za razgovor o onome što publika obično ne vidi – razvoju ideje, kreativnom procesu, produkciji i saradnji koja prethodi konačnom filmu. Na panelu će učestvovati Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Anđelka Stević Žugić, Igor Šeregi i Ivan Kelava.

To je prilika i za širi razgovor o regionalnoj audiovizuelnoj industriji. U prostoru u kojem pojedinačna tržišta imaju relativno ograničen broj gledalaca, saradnja autora, producenata, glumaca i televizijskih i filmskih kuća iz različitih zemalja više nije samo poželjna – ona sve češće postaje preduslov ozbiljnije produkcije i međunarodne vidljivosti.
Programu se pridružuje i Milena Radulović, glumica koja karijeru razvija između regionalne i međunarodne scene. Govoriće o radu u različitim produkcijskim sistemima, profesionalnim standardima, očekivanjima i pritiscima na setovima u regionu i inostranstvu.
OBRAZOVANJE U ZDRAVSTVO, VAŽNE TEME MEDIJSKOG FESTIVALA
Možda najbolji pokazatelj pravca u kojem se “Weekend” razvija jesu dva nova formata – “Health.Weekend” i “Education.Weekend”.
Prvi zdravstvo posmatra izvan tradicionalnih granica medicine: kroz veštačku inteligenciju, digitalna rešenja, organizaciju zdravstvenih sistema i promenu odnosa između pacijenta, institucija i tehnologije. Autoru ove najave, kao univerzitetskom profesoru, posebno je zanimljiv “Education.Weekend”. Obrazovanje se danas nalazi pred jednom od najvećih transformacija u poslednjih nekoliko decenija. Veštačka inteligencija već menja način na koji studenti dolaze do informacija, pišu, istražuju i uče, dok tržište rada istovremeno zahteva kompetencije koje tradicionalni obrazovni sistemi često ne uspevaju dovoljno brzo da prepoznaju.
Zbog toga je važna namera da “Education.Weekend” na istom mestu okupi profesore, naučnike, preduzetnike, menadžere, HR stručnjake, studente i kreatore obrazovnih politika. Akademska zajednica i industrija isuviše često govore svaka svojim jezikom. Ako se želi obrazovanje koje neće pripremati mlade za tržište rada koje je već prestalo da postoji, taj dijalog mora postati mnogo intenzivniji.
Ali obrazovanje ne bi smelo ni da se svede samo na odgovor na potrebe tržišta. Univerzitet ima širu društvenu funkciju: da razvija kritičko mišljenje, sposobnost razumevanja sveta i odgovornost prema tehnologijama koje se stvaraju i koriste. U eri veštačke inteligencije to postaje još važnije.

“WEEKEND”, MESTO SUSRETA RAZLIČITIH SVETOVA
Možda upravo u tome treba tražiti najveću vrednost ovogodišnjeg “Weekenda”. Nekada su mogli relativno jednostavno da se razdvoje mediji, tehnologija, obrazovanje, zdravstvo, finansije, kultura i energetika. Danas te granice postaju sve manje vidljive. Algoritamska odluka tehnološke kompanije može promeniti način na koji milioni ljudi dolaze do informacija. Nova AI platforma može promeniti način na koji studenti uče. Promena poslovnog modela može uticati na opstanak medija, dok društvene mreže mogu oblikovati političke stavove, potrošačke navike, kulturne obrasce, pa i način na koji razumemo sami sebe.
Zbog toga su potrebna mesta na kojima će stručnjaci iz različitih oblasti prestati da razgovaraju isključivo unutar svojih profesionalnih krugova. A Rovinj krajem septembra daje tom susretu ono što nijedna onlajn platforma još nije uspela da zameni – neposredan razgovor, slučajan susret, razmenu iskustava i onu ideju koja se ponekad rodi tek kad se završi panel i izađe iz konferencijske sale.
Zato “Weekend.19” ne treba posmatrati samo kao još jednu konferenciju koju treba upisati u poslovni kalendar. Mnogo je zanimljivije posmatrati ga kao mesto na kojem se, tokom nekoliko dana, može videti kako različite industrije razumeju promene koje su već počele.
I koliko su ljudi za njih zaista spremni.

