Veštačka inteligencija osvaja nauku (Prvi deo)

5.7.2026.

Razlika u moći popularnih (često besplatnih) AI i onih vrhunskih može ići i do milion puta, naravno, u prilog onih AI koje se plaćaju nekad i stotinama miliona dolara ali mogu relativno brzo da “zarade” i hiljadu puta više zavisno od domena primene.

Ovde nas prvenstveno zanima primena AI u nauci gde se ona širi, za većinu nas, nevidljivo ali vrlo agresivno.

 

ALFA FORD I SESTRA: Verovatno najpoznatija a možda i najuspešnija upotreba AI do sada jeste Alfa Ford (AlphaFold) AI koja je izuzetno uspešno rešila problem “savijanja formi proteina”. O tome sam već pisao pa ću biti slobodan da ovde ukratko sumiram sebe. U prirodi postoji, pretpostavlja se, preko 200 miliona kombinacija sastava proteina i formi njihovih savijanja zbog čega je, pre pojave ove specijalizovane AI, bilo teško registrovati veći broj ovih “folds” (“savijanja”). A od sastava i oblika savijanja proteina zavisi funkcija ovog najznačajnijeg gradivnog elementa svih bioloških sistema. No, da bi ljudi uspeli da “manuelno”, tj. klasičnim putem katalogiziraju sve postojeće proteine potrebne su hiljade naučnika i stotine godina rada. Zato je, do pojave Alfa Folda bio katalogiziran samo mali broj proteina u ovom “sizifovskom” poslu! Sada su taj posao završili Alfa Fold 1 i Alfa Fold 2 dok je Alfa Fold 3 otišao i dalje uspešno otkrivajući dinamiku menjanja “foldova” u različitim okolnostima i tokom vremena. Znači, rešen je problem koji je mučio naučnike pedesetak godina i otvoren je put za uspešnije i brže otkrivanje novih lekova.

Jedna druga generativna AI uspešno pravi nove terapeutske proteine i druge molekularne kandidate za medicinsku primenu koristeći dostignuća Alfa Folda. A sve ove AI znatno ubrzavaju proces proizvodnje novih lekova do njihove kliničke provere.

Više AI radi na otkrivanju kako mozak radi, tj. na dekodiranju moždanih aktivnosti da bi se obnovila komunikacija mozga sa drugim delovima tela, što je važno za pomoć paralizovanim pacijentima i eventualno omogućava njihovu kontrolu nad robotizovanim udovima. Ilon Mask i njegov NeuraLink su daleko odmakli u ovom domenu koristeći svoje implante za mozak.

Veštačka inteligencija AlphaGeometry (sestra Alfa Fold) je nedavno postigla rezultate na nivou zlatne medalje (u geometriji) kao i za uspešno izvođenje zaključivanja korak po korak – što je u matematičkim naukama značajno gotovo koliko i tačan rezultat.

Nedavno je jedna AI (Mersenne Star?) uspela da reši problem koji je matematičare, kako kažu, mučio bar dve hiljade godina: kako naći red (obrazac, patern) po kojem se ređaju prosti (prime) brojevi u rastućem nizu brojeva. Ovo je značajno jer se sada dominantni šifarski sistem RSA (internet, bankarstvo, itd.) bazira na množenju (faktorizaciji) velikih prostih brojeva. To su oni brojevi veći od 1 koji mogu da se dele samo sa sobom ili, naravno, sa 1. Kvantni kompjuteri, tj. Šorov algoritam efikasno razbija faktorizaciju RSA za kratko vreme gde bi i najjačim digitalnim kompjuterima trebalo hiljade godina. Ali, jakih kvantnih kompjutera nema mnogo (i dobro su kontrolisani) i zato je sigurno da posle ovog pronalaska neko već vredno radi na algoritmu faktorizacije na digitalnim kompjuterima!

 

VREME, KOSMOS, KLIMA: AI po imenu GraphCast specijalizovana za vremenske prognoze sada daje predviđanja vremena do 15 dana za samo par sekundi i sa 95 odsto tačnosti lako pobeđujući stare modele prognoziranja (bez AI) na super kompjuterima.

AI AlphaDev i AlphaEvolve su nedavno kreirali superiorne sortirajuće algoritme ugrađene u bazične kompjuterske biblioteke toliko potrebne programerima.

Jedna nova AI je ugrađena u NVIDIA Earth-2 da bi se bolje simulirale distribucije klimatskih pojava čak i nekoliko meseci unapred – i pravili detaljno realistični modeli radi pouzdanog prognoziranja ekstremnih vremenskih pojava kao što su toplotni talasi, suše, poplave ili uragani.

Jedna AI koja radi za kosmologe otkrila je malo primetne (gravitacija je najslabija sila) gravitacione talase u kosmosu što će znatno pomoći proučavanju spajanja crnih rupa i drugih kosmičkih nepoznanica.

AI na nekim kvantnim kompjuterima radi na optimizaciji kvantnih algoritama da bi se omogućile veoma složene simulacije hemijskih reakcija sa ogromnim brojem elemenata u takođe brojnim kombinacijama. Ovo je ranije bilo nemoguće bez AI i kvantnih kompjutera! Tako nauka o materijalima dobija izuzetno moćnu alatku.

Posebno je važan spoj AI i kvantnih kompjutera, jer to daje eksponencijalni uzlet u razvoju AI a, istovremeno, “eksplodira” kapacitete kvantnih kompjutera. Evo jednog primera: u 2024. je Guglov kvantni kompjuter WILOW sa samo 105 kubita (ali sa odličnom kontrolom grešaka putem logičkih kubita) uspeo da za nekoliko minuta reši problem nasumičnog uzorkovanja kola (Random Circuit Sampling) za koji bi klasičnim super kompjuterima trebalo preko 14 milijardi godina, tj. više od starosti našeg kosmosa! Upravo to se zove kvantna superiornost! Važno je reći da upravo ova sinergija i uzajamno podsticanje u saradnji AI i kvantnih kompjutera vodi do eksponencijalnog razvoja i hardvera i softvera, tj. AI i kvantnih kompjutera. Zajedno, oni će doneti eksploziju inteligencije koja se očekuje za koju godinu.

AI pod imenom TESS koju koristi NASA je nedavno analizirajući podatke sa zemaljskih, orbitalnih i JWSP (Džejms Veb Svemirski Teleskop) koji se odnose na savijanje svetla (gravitaciona pojava) tražila i nalazila planete u kosmosu koje su podobne za život.

Nekoliko AI je, analizirajući satelitske snimke (načinjene lidarom, tj. laserskim radarom) uspelo da otkrije ostatke drevnih gradova u Amazonu, Egiptu, Sudanu i na drugim mestima.

 

ŽIVOT I SMRT: Generativne AI su nedavno, na temelju rezultata AlphaFold 3 (koja je predviđala interakciju između proteina i DNA na, gotovo, atomskom nivou), otkrile nove klase antibiotika (Hallison) koje mogu da se uspešno nose sa rezistentnim super-mikrobima kao što je MRSA.

AI koja radi za farmaceutsku industriju uspešno (koristeći AlphaFold 3 rezultate) kreira proteine koji ne postoje u prirodi i na osnovu toga dizajnira sintetičke viruse koji napadaju neke ciljane bakterije. Ovo je dobra vest za medicinu ali, nažalost, ima i svoju tamnu stranu – istom tehnologijom neka AI, koja bi se otela kontroli ljudi ili je od nekoga zloupotrebljena, može napraviti novi smrtonosni virus usmeren protiv čovečanstva.

Farmaceutska AI sada analizira velike količine podataka (za šta bi ljudima trebale desetine pa i stotine godina) da bi se na novi način koristili postojeći lekovi za retke kancere smanjujući tako vreme do kliničkih proba.

Nije manje važno i da su novi AI modeli efikasniji u ranom otkrivanju kancera u plućima i dojkama – čak šest meseci ranije od klasičnih metoda.AI koja “čini inteligentnim” mikroskopske objektive na kateterima sada omogućava mapiranje zidova krvnih sudova tako da lekari u realnom vremenu mogu da otkriju opasne naslage.

Više tipova AI upravlja raznim robotizovanim naučnim laboratorijama koje danonoćno rade eksperimentalno testirajući zadate hipoteze bez prisustva ljudi. Ovde su uključene i laboratorije za genetski inženjering putem CRISPR metoda. Ove laboratorije mogu lako proizvesti neki super virus (zarazan, brzo se razmnožava, dugo opstaje u prirodi, prenosi se vazduhom, brzo ubija domaćina) ako bi to neka AI poželela!

Više tipova AI radi analize raznih vrsta medicinskih snimaka sa boljom dijagnostikom (95 odsto) nego vrhunski specijalisti (oko 60 odsto).

Nekoliko AI radi na mapiranju ljudskog mozga u tri dimenzije što će pomoći buduću detaljnu rekonstrukciju moždanih tkiva ali i mnogo drugog u istraživanju i tretmanu mozga. Mogućnost “hakovanja mozga” odavno najavljena od strane Hararija sada je i realna mogućnost. Specijalizovane za prostornu inteligenciju u našem trodimenzionalnom prostoru (gde i vreme dodaje svoju dimenziju) AI dovele su do pojave autonomnih automobila, helikoptera i aviona bez pilota, automatskih dronova za isporuku robe i, nažalost, autonomnih dronova, raketa i podvodnih i nadvodnih vozila bez ljudi a sa raketama ili eksplozivom za ratne svrhe. Neki od pomenutih oružanih sistema imaju AI sa autonomnim odlučivanjem čak i o ubijanju (“Kill Decision”), što znači da mi sada faktički učimo AI da je u redu ubijati ljude!

 

 

 

 

pročitaj više

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here