24.12.2018 Novi Sad

VOICE: 99 odsto žrtava ratnih zločina do danas nije videlo nikakvu pravdu

VOICE: 99 odsto žrtava ratnih zločina do danas nije videlo nikakvu pravdu
Situacija sa sudskim procesuiranjem ratnih zločina u zemljama regiona veoma je loša sa jasnim negativnim trendom, a to se odnosi i na stav društva prema prošlosti, sudjenjima i optuženima za ratne zločine, kao i na regionalnu saradnju u ovoj oblasti.

To danas piše Vojvođanski iostraživačko-analitički centar koji je analizirao situaciju u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu.

U Srbiji je Tužilaštvo za ratne zločine potpuno zatvorilo vrata javnosti i nevladinom sektoru, a suđenja traju nerazumno dugo, dok je međunarodna saradnja skoro u potpunosti zamrla od 2015. godine do danas, a u društvu su jasne tendencije veličanja ratova i optuženih i osuđenih za ratne zločine, piše VOICE.

U Hrvatskoj je na delu jednostrani pristupu u procesuiranju ratnih zločina, gde je nesrazmerna kaznena politika za pripadnike srpskih i hrvatskih jedinica.

“Etnicitet optuženika u procesu odmeravanja kazne i valoriziranju olakšavajućih i otežavajućih okolnosti je ključan, hrvatski sudovi prvostepeno su u gotovo svim postupcima koji su okončani u 2017. pripadnicima hrvatskih jedinica odmerili kazne ispod zakonskog minimuma”, kazala je Jelena Đokić Jović iz Centra za suočavanje s prošlošću „Documenta“.

Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo sa Kosova ocenio je da će novoosnovani Specijalni sud za ratne zločine samo poslužiti kosovskom pravosuđu kao izgovor da se ne angažuje mnogo na procesuiranju zločina počinjenih nad pripadnicima etničkih zajednica.

Erna Mačkić iz BIRN-a iz Bosne i Hercegovine kao loš primer saradnje navela je slučaj Novaka Đukića, koji je pravosnažno osuđen u BiH, a zatim prebegao u Srbiju koja još uvek nije prihvatila pravosnažnu presudu, a sličnih slučajeva ima još.

“Pred sudom BiH ima više od 30 optužnica za ratne zločine za lica za koja se sumnja da se nalaze u Srbiji, a koja su optužena od genocida do drugih krivičnih dela ratnih zločina za različite prostore, ne samo za Srebrenicu. Ta lica viđamo na televiziji u Srbiji, gostuju, javljaju se uživo u program, međutim, ništa se ne preduzima konkretno na njihovom procesuiranju”, navela je Erna Mačkić.

Dodala je da je saradnja narušena prethodnih godina, te da sada postoji samo u pojedinačnim slučajevima, zahvaljujući individualnoj inicijativi.

“Srbija ako preuzme predmete, preuzima one koji su manje osetljivi, a ne uzima teže predmete. Nema kvalifikacije za genocid, što je nešto što verovatno dolazi sa aspekta političke prirode u odnosu na BiH”, kazala je Erna Mačkić.

autor: MIM izvor: Beta
Ostavi komentar Ostavi komentar >>
Ostavi komentar
Pročitajte i...
Preporuke prijatelja
AMSS secondary
Najvesti
Vesti.rs
Zlatiborac
medijska pismenost
Novi magazin- nedeljnik Medija centar Novinska agencija Beta societe AMSS side