Prema izveštaju Morsi, koji je u zatvoru od 2013, se onesvestio posle suđenja gde je odgovarao za optužbe za špijunažu i posle toga umro. Imao je 67 godina, prenosi Bi-Bi-Si (BBC). Morsi je svrgnut 3. jula 2013. godine posle masovnih protesta godinu dana pošto je preuzeo vlast kao prvi demokratski izabran predsednik u zemlji. Bio je član najveće islamističke grupe u Egiptu, sada zabranjene "Muslimanskoe braće".
Posle njegovog svrgavanja nastupio je višemesečni period nasilja, a vojska i policija su rasturale skupove njegovih pristalica.
Jedan sudski zvaničnik je rekao da Morsi tražio da se obrati sudu za vreme ročišta i da je sudija to dozvolio. Morsi je rekao da ima "mnogo tajni" koje kada bi rekao bio bi oslobođen ali je dodao da neće da ih otkrije jer bi to naškodilo egipatskoj nacionalnoj bezbednosti, prenosi agencija AP.
Nekoliko minuta posle toga on se srušio, rekao je taj zvaničnik.
Državna televizija javila je da je Morsi umro pre nego što je mogao da bude prebačen u bolnici.
Bezbednosni i sudski izvori rekli su za Frans pres da je on prebačen u bolnicu posle onesvešćivanja i da je tamo umro.
Morsi je bio u zatvoru i protiv njega se vodilo više sudskih postupaka od kada ga je vojska svrgnula u julu 2013. godine i krenula u suzbijanje njegove Muslimanske braće i drugih islamista.
Današnje ročište bilo je deo ponovljenog suđenja po optužbama za špijunažu sa palestinskom militantnom grupom Hamas održano unutar kairskog zatvora Tura.
Morsijev sin, Ahmed, potvrdio je smrt oca na svom nalogu na Fejsbuku.
Mohamed Sudan, vodeći član Muslimanske braće u Londonu opisao je Morsijevu smrt kao "ubistvo sa predumišljajem" navodeći da je bivšem predsedniku zabranjeno da dobija lekove ili da prima posete i da je bilo vrlo malo informacija o njegovom zdravstvenom stanju.
"On je stavljen iza staklenog kaveza (za vrme suđenja). Niko ne može da ga čuje niti da zna šta mu se događa. Nije primio ni jednu posetu mesecima ili gotovo godinu dana. Ranije se žalio da ne dobija lekove. To je ubistvo sa predumišljajem, to je lagana smrt", rekao je on.
Morsi je osuđen na 20 godina zatvora za to što je naredio članovima Muslimanske braće da rasture protest protivn njega, kada je bilo mrtvih. Ranije izrečena smrtna kazna je poništena a protiv njega se vodi više sudskih postupaka.
Morsi je držan u specijalnom krilu velikog zatvorskog kompleksa Tora, nazvanog Škorpion zatvor. Grupe za odbranu ljudskih prava navode su loši uslovi u tom zatvoru daleko ispod egipatskih i međunarodnih standarda.
Morsi je bio dugogodišnji visoki zvaničnik najmoćnije egipatske islamističke grupe Muslimanske braće. Izabran je 2012. na prvim slobodnim izborima u zemlji održanim godinu dana posle svrgavanja dugogodišnjeg autoritarnog vođe Hosnija Mubaraka u arapskom proleću.
Vojska predvođena tadašnjim ministrom odbrane Abdelom Fatahom al Sisijem svrgnula je Morsija posle masovnih protesta protiv dominacije Muslimanske braće. El Sisi je kasnije izabran za predsednika i sprovodi masovne akcije protiv islamista i drugih protivnika.
Od kada je Morsi svrgnut egipatska vlada proglasila je Muslimansku braću terorističkom organizacijom i velikim delom je ugušila. Desetine hiljada Egipćana uhapšeno je od 2013. godine uglavnom islamista ali takođe i sekularnih aktivista koji su bili iza pobune 2011.Prema izveštaju Morsi, koji je u zatvoru od 2013, se onesvestio posle suđenja gde je odgovarao za optužbe za špijunažu i posle toga umro. Imao je 67 godina, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Bezbednosni i sudski izvori rekli su za Frans pres da je on prebačen u bolnicu posle onesvešćivanja i da je tamo umro.
Morsi je svrgnut 3. jula 2013. godine posle masovnih protesta godinu dana pošto je preuzeo vlast kao prvi demokratski izabran predsednik u zemlji. Bio je član najveće islamističke grupe u Egiptu, sada zabranjene "Muslimanske braće".
Posle njegovog svrgavanja nastupio je višemesečni period nasilja, a vojska i policija su rasturale skupove njegovih pristalica.
Nekoliko hiljada pristalica Aung San Su Ći danas se okupilo u Nejpjidu u znak podrške pred njen odlazak u Haški sud gde će braniti Mjanmar optužen za genocid nad muslimanskom manjinom - Rohindže.
Zvaničnik američkog Stejt departmenta danas je odbacio tvrdnju premijera Izraela Benjamina Netanjahua da je razgovarao o mogućoj aneksiji doline Jordana i drugih delova Zapadne obale sa američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom na sastanku prošle sedmice u Lisabonu.
Vlasti Severne Koreje kritikovale su danas Evropsku uniju (EU) jer je nedavno osudila "kontinuirane testove balističkih raketa", i dodale da denuklearizacija više "nije na dnevnom redu" pregovora sa SAD.
Bivši predsednik Bolivije Evo Morales, koji je skoro mesec dana u Meksiku gde traži politički azil, otputovao je na Kubu, saopštilo je danas meksičko Ministarstvo inostranih poslova.
Najmanje 12 osoba stradalo je danas u poplavama uzrokovanim jakim padavinama na zapadu Ugande, saopštio je lokalni Crveni krst.
Tri vodeća reprezentantivna sindikata u nacionalnoj francuskoj železničkoj kompaniji SNCF pozvali su danas na širenje sadašnjih protesta protiv reforme penzija posle sastanka kod Pariza.
Predsednik Gambije Adama Barou (Barrow) izjavio je danas da je 60 državljana njegove zemlje poginulo kod obale Mauritanije u nedavnoj nesreći broda sa oko 220 migranata koji su krenuli ka Španiji.
U Francuskoj je danas zabeležen slab odziv na 56. protestu građanskog pokreta "Žuti prsluci", pošto su u toku štrajkovi i druga okupljanja nezadovoljnih Francuza zbog najavljene reforme penzija, preneo je pariski list Mond.
U nekoliko alžirskih konzulata u francuskim gradovima danas je počelo glasanje za predsedničke izbore u Alžiru, a na pojedinim mestima su građani protestovali protiv izbora.