Prema sudskim spisima on se složio da se izjasni krivim po dve tačke optužnice za proneveru, bankovnu proneveru i neprijavljivanje bankarskih računa i one nisu vezane za istragu specijalnog tužioca Roberta Mulera o mogućim vezama Trampovog štaba s Rusijom uoči predsedničkih izbora 2016. godine.
Očekuje se da će se Manafort kasnije danas pojaviti u sudu.
Optužbe oko kojih je danas navodno postigao dogovor sa sudom ne odnose se na njegov rad sa izbornom kampanjom predsednika Trampa.
Manaforta je čekalo drugo suđenje koje je trebalo da počne u ponedeljak oko optužbi vezanih za njegov rad kao političkog konsultanta za Ukrajinu, uključujući to što se nije registrovao kao strani agent.
Na drugom suđenju optužbe protiv njega odnose se na pranje novca i kršenje propisa o lobiranju.
Ukoliko se izjasni krivim Manafort bi izbegao suđenje koje bi trajalo najmanje tri nedelje i otvorilo mogućnost da se dodaju godine zatvora na kaznu od sedam do deset godina koju može da očekuje ; na osnovu prve presude.
Manafort je prošlog meseca na sudu u saveznoj državi Virdžiniji proglašen krivim za osam finansijskih krivičnih dela, u prvom sudskom procesu koji je rezultat istrage specijalnog savetnika Roberta Mulera o navodnom mešanju Rusije u predsedničke izbore u SAD 2016, mada sama krivična dela nisu povezana s Rusijom.
On je osuđen po osam tačaka optužnice za proneveru, bankovnu proneveru i neprijavljivanje bankarskih računa.
To je bilo njegovo prvo krivično suđenje proizašlo iz istrage minstararstva pravde o navodnom ruskom mešanju u američke predsedničke izbore 2016.
Manafort, 69, bio je ključna figura u Trampovom unutrašnjem krugu, ali se predsednik SAD od tada distancirao od svog bivšeg savetnika.
U ovom drugom suđenju tužioci su bili spremni detaljno da govore o Manafortovom radu kao konsultanta i lobista u ime bivšeg ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča i proruske Partije regiona. Te optužbe se ne odnose na rusko mešanje u američke izbore 2016. godine.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki odbio je danas diplomatski pritisak SAD ocenivši da je nesporazum da bi Poljska mogla da plaća za nemačke zločine tokom Drugog svetskog rata.
Nekoliko hiljada dobrovoljaca u Venecueli danas će se pripremiti da krenu ka granici s Kolumbijom kako bi dočekali američku humanitarnu pomoć.
Većina Francuza, 52 odsto, smatra da bi protesti pokreta "Žuti prsluci" trebalo da prestanu, preneo je danas list Žurnal di dimanš (Le Journal du dimanće) najnoviju anketu.
Senator SAD Marko Rubio upozorio je danas venecuelanske vojnike lojalne socijalističkom predsedniku Nikolasu Maduru, da će počiniti "zločin protiv čovečnosti" ako blokiraju ulaz američke pomoći u tu zemlju.
Američki senator Berni Sanders (Bernie) snimio je video klip u kojem najavljuje da će se kandidovati za naredne predsedničke izbore 2020. godine, preneo je informativni portal Politiko (Politico).
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu postavio je danas Izraela Kaca za privremenog ministra spoljnih poslova nakon što je on sam obavljao tu funkciju u poslednje četiri godine.
Spasioci u Liberiji kopaju golim rukama u pokušaju da oslobode oko 40 ljudi koji su nedelju dana zarobljeni u rudniku zlata, saopštili su zvaničnici.
Brazilska rudarska kompanija Vale saopštila je da je evakuisala gotovo 200 ljudi pošto su inspektori prijavili da bi obližnja brana od rudarskog otpadnog materijala mogla da se sruši.
Bela kuća nagovestila je danas da je predsednik SAD Donald Tramp spreman da uloži prvi veto u svom mandatu ako Kongres ne odobri njegovu deklaraciju o proglašenju vanrednog stanja duž američko-meksičke granice.