Neki od njih, kao direktni povod za ovaj uvodnik 64. Sterijino pozorje, nastali su da bi najbolje pozorišne predstave nekadašnje Jugoslavije u direktnom sučeljavanju dale najbolju po izboru stručnog žirija. Drugi, kao što su muzički festivali koji niču po celoj Srbiji, nude komercijalno-kulturnu ponudu u svakakvim žanrovima i predstavljaju, hajmo reći, dobru praksu kulturne industrije u srpskim okolnostima i publika može uživati i u najboljim izvođačima elektronske muzike na Love festu u Vrnjačkoj Banji, Exit je već postao svetski priznat i poznat festival, dok isključivo rokenrol žanr čuva Arsenal fest u Kragujevcu, a Sombor je postao kulturni fenomen svetskih razmera preko Pozorišnog maratona Narodnog pozorišta tog grada, koji će sredinom juna imati neprekidno prikazivanje predstava tokom četiri dana. Filmski festivali su postali već standard i gotovo jedini način da se za kratko vreme upoznate sa svetskom produkcijom igranih i dokumentarnih filmova.
Da ne bude zabune – nemam ništa protiv festivala. Većina ljudi van Beograda će vam reći kako je to jedini način da bilo kakav sadržaj iz kulture dođe i do njih, pošto ovako mogu samo očekivati nešto za zadovoljavanje najnižih poriva. Ali, opet, postavlja se pitanja šta i radimo li nešto na oplemenjivanju svojih života kulturom i tokom zime, jeseni ili, na primer, radnim danom?
Razmislite kada ste poslednji put otišli u bioskop bez razloga i da se niste našli pod pritiskom dece ili porodice dok špartate nekim od tržnih centara? Setite se vremena kada ste odlazili na koncerte i slušali muziku koju volite? Ako pregledate svima besplatan YouTube, proverićete da li neki od bendova koji gostuju u našoj zemlji (a ponuda nije baš neka, ali nije ni nepostojeća) ispunjava vaš ukus. Ne brinite – nećete izgledati kao kompletan idiot (to su uistinu neki drugi tipovi) na koncertu iako više ne izgledate kao neko ko ih posećuje. Toliki broj pozorišta, a ne sećate se kada ste bili na predstavi? Pogledajte repertoare. To vam je, opet, jedinstvena prilika da za relativno mali novac vidite domaće glumce koje volite ili koji su popularni. Pored svih gluposti na koje trošimo, jednom ili dva puta godišnje nije problem izdvojite od 600 do 1.200 dinara za pozorišnu predstavu i koncert, a u bioskop možete i za 300-400. Kada bismo se svi malo više potrudili, bilo bi i ponude van festivala i tokom cele godine. Nije toliko veliki trud. A vredi. Mnogo.
Zemlja koja je stvorena u Jajcu 29. novembra 1943. imala je, svi smo toga bolno svjesni, mnoge promašaje i ugrađeni rok trajanja, ali je nastala kao plod zajedničke borbe jugoslavenskih naroda, na ispravnoj strani povijesti, sa snovima o pravednom i modernom društvu, što su činjenice na koje moramo biti ponosni, uzimajući najbolje od njenog nasljeđa za budućnost i odbacujući najgore
Šta je ekonomska suverenost? Ovo je donekle pitanje za socijalne demokrate, danas posebno jer gube podršku među radnicima koji se pridružuju populistima, a to će reći nacionalistima. Zašto je to socijaldemokratski problem?
Pita me jedan prijatelj, stari simpatizer SPS-a, zašto sam ja u novinskim napisima toliko “upro” protiv Dačića i SPS-a.
Ovaj tekst pišem točno na godišnjicu pada Vukovara i utemeljenja Herceg-Bosne. Obje ove stvari rezultirale su apsolutnim civilizacijskim potonućem koje je, ne samo u fizičkom smislu, gotovo u potpunosti uništilo dva predivna grada koji su predstavljali ogledan primjer zajedničkog življenja i nekog jugoslavenskog osjećaja, Vukovara i Mostara
Naizgled, Srbija nezadrživo pluta ka Aziji, to jest ka Ruskoj Federaciji i Putinovoj Evroazijskoj uniji. Posle Makronove kočnice za proširenje EU, dok se, navodno, sama Evropa ne reformiše, palo je u Moskvi i potpisivanje trgovinskog sporazuma Srbije sa praznom imitacijom evropske ekonomske zajednice. Srpski rusofili i notorni evroskeptici u Beogradu, podjednako raspoređeni u vlasti i opoziciji, čini se da likuju.
Kada bi ga sam pravio, Vučić sebi ne bi mogao da smisli boljeg neprijatelja od Vuka Jeremića. To je za njega prosto idealan protivnik.
Vidim da se rasprava oko najavljenog povećanja plata u javnom sektoru za osam do 15 odsto u idućoj godini počela “produbljavati” iako je većini običnih posmatrača prilično jasno da je reč o predizbornom poklonu vlasti svojoj biračkoj bazi, pretežno povezanoj sa državnom službom.