28.11.2019 Beograd

Dragan Markovina: Srećan ti rođendan, Republiko

Dragan Markovina: Srećan ti rođendan, Republiko Foto: Novi magazin / Đurađ Šimić
Zemlja koja je stvorena u Jajcu 29. novembra 1943. imala je, svi smo toga bolno svjesni, mnoge promašaje i ugrađeni rok trajanja, ali je nastala kao plod zajedničke borbe jugoslavenskih naroda, na ispravnoj strani povijesti, sa snovima o pravednom i modernom društvu, što su činjenice na koje moramo biti ponosni, uzimajući najbolje od njenog nasljeđa za budućnost i odbacujući najgore

Nema više ni tog praznika ni slobodnih sastava na temu ‘Republika, to je Tito’, nema više ni mnogih stvari koje su se podrazumijevale kad bi se spomenula kratica SFRJ, kao ni svega onoga što je u pjesmi Zabranjenog pušenja ‘Nema više’ nabrojao Sejo Sexon. Ostao je uglavnom, kao sjajan opis novonastalih društava, stih iz te pjesme: “Što je bila partija, to je sada crkva”. Vjerovatno će isto tako ostati ono što su na ovu temu o istoj prigodi napisali ili izrekli Miljenko Jergović, koji je napisao da niti je stvarao niti rušio tu zemlju, ali da mu se u uspomene ne dira, kao i Predrag Lucić, koji je rekao da su Jugoslaviju sanjali najbolji među nama, a srušili je najgori.

Što god ja ili bilo tko drugi napisali povodom Dana Republike ovih dana, činjenica je da te zemlje više nema niti je realno za očekivati da će je u skorije vrijeme biti moguće i zamisliti, a kamoli ostvariti, jednako kao što njezino veliko nasljeđe ne možemo zaobići, ma koliko ga potiskivali ili negirali.

 

PRIČA O JUGOSLAVIJI: Priča o socijalističkoj Jugoslaviji ponajprije je priča o modernizaciji, antifašizmu, snovima o boljem svijetu, lijevoj alternativi, ravnopravnosti i solidarnosti među jugoslavenskim narodima i radništvom. Istovremeno je to priča o nezamislivim uspjesima, ali i o kolosalnom porazu, zbog kojeg u ovdašnjim društvima u sjeni ostaje sve ono što je tom porazu prethodilo, a što nas je suštinski formiralo. Jer, koliko god se neke bazične činjenice potiskivale, a potiskuju se ponajprije da bi prikrile ogroman neuspjeh postjugoslavenskih društava i režima, nemoguće ih je na duže staze negirati. Prije svega, ovdašnji narodi nisu se mrzili nego poštovali i imali svijest o međusobnoj bliskosti i o tome da im je lakše zajedno izgrađivati budućnost nego odvojeno. Uostalom, nema nikakve logike u inzistiranju na mržnji i raspravama o bremenitom istorijskom nasljeđu, istovremeno s nastojanjem da se svi nađu u Evropskoj uniji. Doći će na kraju na isto, samo što smo se u međuvremenu pretvorili u ekonomske kolonije velikih zemalja. Pored toga, mi još uvijek u najvećoj mjeri živimo od infrastrukture koju je ta republika izgradila. Bilo da je riječ o zdravstvenoj, urbanističkoj, socijalnoj, stambenoj, saobraćajnoj, školskoj ili univerzitetskoj. Istina je da su se postjugoslavenski režimi dobrano potrudili da tu infrastrukturu temeljito unište, što su uspjeli napraviti s krupnom industrijom, radnim zakonodavstvom i umnogome kroz neodržavanje stambenog fonda, željezničkih pruga i magistralnih cesta ili nevjerovatnih društveno-kulturnih objekata, poput beogradskog Sava centra ili splitskog Koteksa, ali ona i dalje postoji i funkcionalna je u mnogim stvarima.
Općenito govoreći, kao što su dva kulturna aktivista i sugovornika iz Kolašina, u sjajnoj dokumentarnoj seriji o socijalističkoj modernističkoj arhitekturi pod nazivom ‘Betonski spavači’ rekli komentirajući zgradu tamošnjeg Muzeja revolucije: “Novim generacijama izgledat će kao da se na zemlju spustila neka napredna civilizacija iz svemira, ostavila iza sebe ove objekte i nestala”. To, nažalost, tako već izgleda današnjim generacijama.

 

UZETI DOBRO, BACITI LOŠE: Dovoljno je, uostalom, pogledati sva relevantna sociološka istraživanja koja govore o tome da su današnje mlađe generacije mahom konzervativnije od generacije svojih roditelja, kao i sklonije autoritarizmu, da bi nam društvena regresija bila jasna. Kad se, k tome, čovjek danas uputi u provinciju bilo gdje u ovim krajevima, makar u prolazu ili na neko duže vrijeme, pa osim općeg odlaska stanovništva uoči kako se u tim mjestima na kulturnom i društvenom planu ne događa ništa i kako sve te funkcionalne, često i arhitektonski odlično riješene dvorane domova kulture propadaju i ne koriste se, mora ga uhvatiti neka tuga. Zbog uludo propuštenih prilika i zbog toga što je stvarno moglo bolje.
Na kraju krajeva, sama ideja republike, odnosno vlasti u ime općeg dobra ili javne stvari, koja je tada legitimirana i zaživjela, duboko je modernistička i emancipacijska u svakom smislu. Tim je tužnije što tu riječ tako olako uzimamo zdravo za gotovo, dok neki čak sanjaju o povratku monarha i sl. Zemlja koja je stvorena u Jajcu 29. novembra 1943. imala je, svi smo toga bolno svjesni, mnoge promašaje i ugrađeni rok trajanja, ali je nastala kao plod zajedničke borbe jugoslavenskih naroda, na ispravnoj strani povijesti, sa snovima o pravednom i modernom društvu, što su činjenice na koje moramo biti ponosni, uzimajući najbolje od njenog nasljeđa za budućnost i odbacujući najgore. Tragedija koja nam se desila i u kojoj umnogome i dalje živimo u velikoj je mjeri vezana za činjenicu da su vladajuće stranke koje uživaju ozbiljnu podršku čitavo ovo vrijeme napravile upravo suprotno, uzevši najgore i odbacivši najbolje.

Sretan ti rođendan, Republiko!
 

izvor: Novi magazin
Ostavi komentar (1) Ostavi komentar >>
Ostavi komentar
  • 29.11.2019, 13:28h istrijan (2)

    neće biti ni ovih..

Pročitajte i...
  • Dragan Markovina: Srećan ti rođendan, Republiko Dragan Markovina: Srećan ti rođendan, Republiko

    Zemlja koja je stvorena u Jajcu 29. novembra 1943. imala je, svi smo toga bolno svjesni, mnoge promašaje i ugrađeni rok trajanja, ali je nastala kao plod zajedničke borbe jugoslavenskih naroda, na ispravnoj strani povijesti, sa snovima o pravednom i modernom društvu, što su činjenice na koje moramo biti ponosni, uzimajući najbolje od njenog nasljeđa za budućnost i odbacujući najgore

  • Dimitrije Boarov: SPS i ne kreči Dimitrije Boarov: SPS i ne kreči

    Pita me jedan prijatelj, stari simpatizer SPS-a, zašto sam ja u novinskim napisima toliko “upro” protiv Dačića i SPS-a.

  • Dragan Markovina: Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću Dragan Markovina: Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću

    Ovaj tekst pišem točno na godišnjicu pada Vukovara i utemeljenja Herceg-Bosne. Obje ove stvari rezultirale su apsolutnim civilizacijskim potonućem koje je, ne samo u fizičkom smislu, gotovo u potpunosti uništilo dva predivna grada koji su predstavljali ogledan primjer zajedničkog življenja i nekog jugoslavenskog osjećaja, Vukovara i Mostara

  • Dimitrije Boarov: Srbija pluta ka Aziji Dimitrije Boarov: Srbija pluta ka Aziji

    Naizgled, Srbija nezadrživo pluta ka Aziji, to jest ka Ruskoj Federaciji i Putinovoj Evroazijskoj uniji. Posle Makronove kočnice za proširenje EU, dok se, navodno, sama Evropa ne reformiše, palo je u Moskvi i potpisivanje trgovinskog sporazuma Srbije sa praznom imitacijom evropske ekonomske zajednice. Srpski rusofili i notorni evroskeptici u Beogradu, podjednako raspoređeni u vlasti i opoziciji, čini se da likuju.

  • Mijat Lakićević: Vučićev najbolji neprijatelj Mijat Lakićević: Vučićev najbolji neprijatelj

    Kada bi ga sam pravio, Vučić sebi ne bi mogao da smisli boljeg neprijatelja od Vuka Jeremića. To je za njega prosto idealan protivnik.

  • Dimitrije Boarov: Predizborni ili Singapurski model Dimitrije Boarov: Predizborni ili Singapurski model

    Vidim da se rasprava oko najavljenog povećanja plata u javnom sektoru za osam do 15 odsto u idućoj godini počela “produbljavati” iako je većini običnih posmatrača prilično jasno da je reč o predizbornom poklonu vlasti svojoj biračkoj bazi, pretežno povezanoj sa državnom službom.

  • Dimitrije Boarov: U čast guvernera Avramovića Dimitrije Boarov: U čast guvernera Avramovića

    Rekao bih da se napokon i Srpska akademija nauka na neki način “odužila” svom pokojnom dopisnom članu Dragoslavu Avramoviću, čuvenom guverneru NBS, koji je 24. januara 1994. u jednom danu zaustavio fantastičnu hiperinflaciju u SR Jugoslaviji, koja je dostigla brzinu od preko 62 odsto rasta cena dnevno.

Preporuke prijatelja
novinarnica svuda
Zlatiborac
OTP banka lizing
Novi magazin- nedeljnik Medija centar Novinska agencija Beta AMSS side