Profesorka antropologije na Univerzitetu u Ohaju Debi Guateli-Štajnberg koja proučava fosilne ostatke zuba kako bi odgovorila na pitanja o ljudskom životu, rastu, ishrani primata i naših predaka kao i o vezi između različitim vrstama, ima jednu ideju koju je izložila u novoj knjizi What Teeth Reveal About Human Evolution.
Profesorka je zaključila da 99 procenta ljudi u čitavoj istoriji evoluciji jede hranu koja je ulovljena ili ubrana. Naša trenutna ishrana bazirana na mekoj, procesuiranoj i zaslađenoj hrani nije ništa naspram ishrane za koju su naši zubi predviđeni, piše Science Daily.
„Problemi poput karijesa i naslaga plaka su drastično uvećani danas. Prirodna selekcija nije pripremljena za vrste hrane kakvu jedemo danas“, kaže Debi.
Na primer, impakcija umnjaka je 10 puta učestalija nakon industrijske revolucije nego ranije.
O praljudima i našim predacima može dosta da se otkrije na osnovu analize zuba.
„Zubi nam pružaju uvid u različite aspekte evolucije“, kaže Debi.
„Rast zuba je ometan u periodima fizičkog stresa, poput bolesti ili izgladnjivanja, tako da zubi mogu da budu prozor u izazove s kojima su se suočavali naši predaci“, dodaje Debi.
U studiji iz 2004. godine, koju je sprovela Debi s njenim kolegama korišćeno je skeniranje elektronskim mikroskopom kako bi uporedili fosilne ostatke zuba neandertalaca sa zubima modernih Inuita ili Eskima. Naučnici su tražili manje nedostatke, horizontalne linije i nedostatke u gleđi koje bi sugerisali da su individualci proživljavali stres.
Rezultati su pokazali da neandertalci nisu imali previše burne i dramatične živote u poređenju sa Eskimima.
Nedavno istraživanja Debi u kojem je koristila relativno novi metod proučavanja fosilnih ostataka zuba kako bi ispitala povećani rast, a koja je dopustila istraživačima da naprave virtuelni deo fosilnih ostataka zuba kako bi videli periode rasta ili kada je rast ometen.
Bez obzira na nove tehnike koje su se dosad razvile, Debi očekuje da će antropolozi u budućnosti imati mnogo više da otkriju u proučavanju zuba modernih ljudi.
„U različitim kulturama danas, ljudi stavljaju umetke, nakit, zlatne zube, produžavaju ih i skraćuju tako da će biti zanimljivo da vidimo šta će antropolozi u budućnosti moći da otkriju o našem životu“, zaključuje Debi.
Infekcije sa mlečnog zuba se mogu preneti na kost i oštetiti zametak stalnog zuba.
Kumin ima visoke nutritivne vrednosti, sadrži monosaharin i polisaharide koji su prava riznica dijetalnih vlakana
Koenzim Q10 je antioksidans ubihinon koji organizam štiti od slobodnih radikala pokušavajući da ga sačuva od bolesti
Kraljica Elizabeta Druga, najdugovečnija vladarka Engleske, odnosno Velike Britanije, danas slavi 92. rođendan i nikada nije bila popularnija, pokazuju ankete.
Daleka rođaka pokojne meksičke slikarke Fride Kalo izjavila je danas da je sud izdao privremenu zabranu prodaje lutke Barbike s likom poznate umetnice.
Kako da "nateramo" nekog da uradi ono što želimo? Možemo ga ubeđivati logičkom argumentacijom, statistikama, istraživanjima, studijama, brojevima, a možemo i samo da ga dodirnemo.
Masnoćama bogata hrana koja se svakodnevno jede nepovoljno deluje ne samo na telo, već i na ljudski mozak, tvrde naučnici sa Oksforda.
Naučnici tvrde da muzika i pevanje ubrzavaju razvoj moždanih funkcija kod dece i pomažu u borbi protiv depresije.
Kengur u jednom zoološkom vrtu na jugoistoku Kine uginuo je pošto su ga posetioci, u želji da vide kako životinja skače, gađali kamenicama, javila je danas državna televizija ČTV.Dvanaestogodišnja ženka kengura podlegla je povredama u zoo vrtu u Fudžou.
Američka svemirska agencija NASA obeležila je nekoliko dana unapred 28 godina od lansiranja u svemir teleskopa Habl (Hubble) objavljivanjem fotografije zvezde nazvane Heršel 36 koja se nalazi 4.000 svetlosnih godina od Zemlje, prenela je agencija AP.
Pojedincima je glavobolja životni pratilac sa kojom se bude i ležu u krevet.
Tim Jutjubera otisnuo se putem drona u grad Fukušima u Japanu, napušten od 11. marta 2011. godine, kada je došlo do nuklearne katastrofe.